Stjepan Korolija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 20:
Roditelji su mu Đuro Korolija i Katarina Đurišević. Njegov sinovac je bio Martin Korolija, župnik u [[Drnje|Drnju]]. U Varaždinu i Zagrebu se je školovao. Zaređen je za svećenika [[20. veljače]] [[1785.]] U [[Beč]]u je studirao teologiju, [[1807]]. godine postao zagrebački kanonik, istodobno rektor Sjemeništa [[1808]].-[[1815]]. godine.
 
Upravitelj župe u [[Samarica (Ivanska)|Samarici]], od svibnja do listopada [[1787.]] godine. Prvi je od Hrvata kao svećenik branio [[2. rujna]] [[1785.]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] pastoralnu teologiju. Zaslužan je što se u sjemeništu rodila ljubav za njegovanje hrvatskoga jezika.
 
Korolija je pisao propovijedi na [[kajkavsko narječje|kajkavskom narječju]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Korolija je sačinjavao biblijsko društvo zagrebačkog biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]] uz [[Tomaš Mikloušić|Tomaša Mikloušića]], [[Antun Vranić|Antuna Vranića]], [[Ivan Nepomuk Labaš|Ivana Labaša]], [[Ivan Krstitelj Birling|Ivana Birlinga]] i [[Ivan Rupert Gusić|Ivana Gusića]]. Korolija je navodno prevodio cijeli kajkavski [[Novi Zavjet]], koji je ostao u rukopisu, ali nisu našli rukopisa Novog Testamenta.