Vodik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Disambiguated: plazma → plazma (fizika) (2) |
|||
Redak 21:
}}
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu. Ima jedan valentni [[elektron]] kao [[alkalijski metali]], a od njih se razlikuje mnogo većom energijom [[Ionizacija|ionizacije]]. Za stabilnu elektronsku konfiguraciju nedostaje mu jedan [[elektron]]. Vodik bi se mogao smatrati [[Halogeni elementi|halogenim elementom]], ali od njih ima manju [[elektronegativnost]] i afinitet prema elektronu, pa se zbog toga proučava zasebno. Čini 75% mase [[svemir]]a, te je ishodišna tvar iz koje su [[Nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. [[Zvijezda|Zvijezde]] u [[Glavni niz|glavnom nizu]] se uglavnom sastoje od vodika, u obliku [[plazma (fizika)|plazme]]. Elementarni vodik na [[Zemlja|Zemlji]] je u vrlo malim količinama. <ref>
Palmer D. "Hydrogen in the Universe" [http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/971113i.html] publisher=[[NASA]], 1997.</ref>
Redak 62:
Čini 75% mase [[svemir]]a, te je ishodišna tvar iz koje su [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. Po broju atoma, vodika ima 90% u svemiru. Ima ga u ogromnim količinama u [[zvijezda|zvijezdama]] i [[Plinoviti div|plinovitim divovima]], a izgleda da ga ima u još neotkrivenoj [[Tamna tvar|tamnoj tvari]] i [[Tamna energija|tamnoj energiji]]. Molekularni oblaci sa H<sub>2</sub> su povezani sa rođenjem zvijezda. Vodik ima odlućujuću ulogu u stvaranju snage i toplinske energije u [[nuklearna fuzija|nuklearnoj fuziji]], koja se odvija u jezgrama zvijezda, kroz [[Niz proton-proton|niz proton – proton]] i [[Niz ugljik-dušik-kisik|niz ugljik – dušik – kisik]]. <ref> Steve Gagnon: [http://education.jlab.org/itselemental/ele001.html] "Hydrogen", publisher=Jefferson Lab, 2008.</ref> <ref> Haubold Hans, Mathai, A. M., 2007. [http://www.columbia.edu/~ah297/unesa/sun/sun-chapter4.html] "Solar Thermonuclear Energy Generation", publisher=Columbia University, 2008.</ref>
U svemiru vodik se uglavnom nalazi u atomskom stanju ili kao [[plazma (fizika)|plazma]], čija su svojstva sasvim drukčija od molekularnog vodika H<sub>2</sub>. Kao plazma, vodikovi elektroni i protoni nisu povezani zajedno, i stvaraju veoma jaku [[Električna vodljivost|električnu vodljivost]] i veliku emisiju [[toplina|topline]] (stvara [[elektromagnetsko zračenje]], uključujući svjetlost sa [[Sunce|Sunca]] i ostalih [[zvijezda]]). Na nabijene čestice vodika snažno utječu [[Magnetsko polje|magnetska]] i [[Električno polje|električna polja]]. Na primjer, [[Sunčev vjetar]] djeluje na Zemljinu [[magnetosfera|magnetosferu]], stvarajući [[polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] i Birkelandovu struju. <ref> Storrie-Lombardi Lisa J.: "Surveys for z > 3 Damped Lyman-alpha Absorption Systems: the Evolution of Neutral Gas", journal=Astrophysical Journal, 2000.</ref>
| |||