Srbija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 56:
Toplija klima, dovela je do stvaranja nove kulture u [[Podunavlje|Podunavlju]], koja se po lokalitetu [[Starčevo (Pančevo)|Starčevo]] kod [[Pančevo|Pančeva]], naziva ''[[Starčevačka kultura|Starčevačkom kulturom]]'', a prostirala se na prostoru od [[Bosna|Bosne]] do [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] tijekom 5. milenija prije n. e. Njene kuće koriste [[drvo]] kao armaturu i blato i plevu kao građu, dok im je osnova [[kvadrat]]no-trapezasta.
Starčevačku kulturu zamjenila je u srednjem [[neolit]]u ''[[Vinčanska kultura]]'', koja je svoj naziv dobila po lokalitetu Vinča , nedaleko od Beograda na obali Dunava i predstavlja tehnološki najnapredniju prapovjesnu kulturu na svijetu.<ref>Gradska opština Grocka: [http://grocka.rs/pocetna/znamenitosti/vincanska-kultura#sthash.ipfMM6V7.dpbs „Vinčanska kultura”], 16.7.2012, Pristupljeno 19.5.2013</ref> Njezini lokaliteti iz kasnog neolita [[Pločnik (arheološki lokalitet)|Pločnik]] kod [[Pločnik (Prokuplje)|istoimenog sela]] pored [[Prokuplje|Prokuplja]] odnosno ''Belovode'' i ''Belolice'' kod [[Petrovac na Mlavi|Petrovca]], na osnovu pronađenih [[bakar (element)|bakar]]nih nalaza, predstavljaju najstarije europske centre [[Metalurgija|metalurgije]], što pomjera početke metalnog doba u još dalju prošlost. Kuće Vinčanske kulture su građene od istih materijala i istih su oblika, kao one iz Starčevačke kulture, ali su za razliku od njih, masivnije sa dvije prostorije i ognjištima, dok su u kasnom raydoblju bile poređane u redove sa svojevrsnim ''ulicama'' između njih, pa bi se njihova naselja mogla smatrati [[urban]]im. Pored zemljoradnje i stočarstva kao osnovnih zanimanja, ljudi u ovom raydoblju su se bavili i lovom, ribolovom i skupljanjem plodova, zatim pravljenjem grnčarije, alatki od kamena, ali i pletenjem od [[Trska|trske]], pa čak i preradom [[Vuna|vune]]. Grnčariju karakteriše zaobljenost, dok [[Antropomorfizam|antropomorfne]] i [[Zoomorfizam|zoomorfne]] [[Figurina|figurine]] (-{[[Lady of Vinča]]}-, Vidovdanka, Hajd vaza, Boginja na tronu, kao i prosopomorfni poklopci i žrtvenjaci predstavljaju izuzetne umjetničke domete ove kulture. Posebnu odliku Vinčanske kulture predstavljaju urezani znaci, poznati kao ''vinčansko pismo'', o čijoj funkciji ima mnogo pretpostavki.
===Stari i srednji vijek===
Redak 66:
U [[Stari vijek|starom vijeku]] teritorij Srbije bio je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija [[Mezija (rimska provincija)|Mezija]] i ''Panonija''. Srbi su naselili to područje u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], u [[8. stoljeće|8.]] su osnovali prvu državu te u [[9. stoljeće|9.]] primili [[kršćanstvo]].<ref>[http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/03/article-06.html Srpsko Nasleđe]</ref> Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom od [[750.]] do [[959.]] Prve sukobe Srbi su imali s [[Bugari]]ma. Od [[1085.]] do [[1106.]] Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.
Godine [[1168.]] na vlast dolazi veliki župan [[Stefan Nemanja]]. Nemanjina država obuhvaćala je sljedeća područja: [[Zahumlje]], Neretvanska Krajina, Makarsko primorje, [[Travunja]], [[Duklja]], [[Kosovo]], [[Metohija (Kosovo)|Metohija]] bez [[Prizren]]a, Južno i Veliko Pomoravlje, područje između [[Drina|Drine]] i [[Velika Morava|Velike Morave]] te gornje i srednje Podrinje. Godine [[1217.]] [[papa]] [[Honorije III.]] daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom. Dvije godine poslije [[Rastko Nemanjić]] tj. Sveti Sava postaje prvi srpski [[arhiepiskop]]. Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]], kada je obuhvaćala teritorij današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne [[Dalmacija|Dalmacije]] (bez [[Dubrovnik]]a), Albanije, Makedonije, [[Tesalija|Tesalije]] i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara [[Stefan Uroš V.|Stefana Uroša V.]] [[1371.]], rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza Nemanjića.
Od [[1371.]] do [[1427.]] Srbijom je vladala dinastija Lazarevića, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. Dana [[28. lipnja]] [[1389.]] dogodila se [[Kosovska bitka]] između Srbije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. Godine [[1402.]] Lazarev sin Stefan postaje despot. Od [[1427.]] do [[1459.]] Srbijom vlada dinastija Brankovića.
Redak 73:
[[Datoteka:Battle of Nandorfehervar.jpg|mini|desno|[[Opsada Beograda (1456.)]]]]
Srbija je pala pod vlast [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]] [[1459.]], nakon čega slijedi postupno iseljavanje [[Srbi|Srba]] i [[Vlasi|Vlaha]] u [[Bosna|Bosnu]] i granične predjele [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog turske najezde i nasilja nad domaćim kršćanskim stanovništvom, hrvatski kralj i austrijski car [[Leopold_I.%2C_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Leopold I.]] daje dozvolu Srbima nastaniti se u [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]], što je prouzročilo [[Prva seoba Srba|prvu seobu Srba]] pod [[patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]]om [[Arsenije III. Čarnojević|Arsenijem III. Čarnojevićem]] [[1690]].
Do [[Druga seoba Srba|druge seobe Srba]] došlo je nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] [[1739]]. pod patrijarhom [[Arsenije IV. Jovanović|Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabendom]]. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije ([[Raška|Raške]], [[Kosovo|Kosova]], [[Metohija|Metohije]] i [[Makedonija|Makedonije]] i još nekih južnih krajeva današnje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta su područja naseljavali [[Albanci]]. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski živalj. Posljedice takvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne.
Redak 160:
Područja viša od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i [[Nišava|Nišave]], a sastoje se od visoravni i skupina viših planina, od kojih najviše uokviruju [[Kosovska kotlina|Kosovsku]] i [[Metohijska kotlina|Metohijsku kotlinu]]. Najznačajnije planine u Srbiji su [[Tara (planina u Srbiji)|Tara]], [[Kopaonik]], [[Suva planina]], [[Zlatibor]], [[Zlatar (planina)|Zlatar]], [[Fruška gora]] i [[Balkan (planina)|Balkan]].
70%<!--- bilo uneseno 80%, ali kad se izuzme Kosmet, površina se smanjuje na 70%---> površine Srbije nalazi se na [[
[[Sjever]]ni dio zemlje ([[Vojvodina]]) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i [[jug|južni]] dio pretežito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,<ref>U Velikom geografskom atlasu Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, 1987. provjerio svaki vrh s [http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf popisa] te ne postoji više od tri planinska vrha viša od 2000 m u [[Središnja Srbija|Središnjoj Srbiji]]</ref> a najviši od njih je [[Midžor]] (na granici s Bugarskom u [[Stara planina|Staroj planini]]). Visine je 2168 m.<ref name="samovisina">[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/godisnjak/god2007pog01.pdf Statistički godišnjak Republike Srbije, 2007. - Geografski pregled]</ref> Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane [[šuma|šume]]. Srbija je bogata i vodama.
Redak 192:
* Nizinski pojas (područje aluvijalne ravnice [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Posavina|Posavine]], [[Pomoravlje|Pomoravlja]], [[Timočka krajina|Timočke krajine]] i [[Kosovo polje|Kosova polja]]) – šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[jasen]]a, [[topola|topole]] i [[vrba|vrbe]], a u sušnijim predjelima Vojvodine dominiraju [[stepa|stepe]].
* Brdski (kolinski) pojas (veliki dio Srbije južno od Save i Dunava) – šume [[sladun]]a i [[Hrast cer|cer]]a, [[hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Pitomi kesten|pitomog kestena]].
* Brdski (montanski) pojas – [[bukva|bukove]] i bukovo-[[jela|jelove]] šume, a na [[vapnenac|vapnenačkim]] podlogama i šume [[munika|munike]]. Na toplim padinama ima i šuma hrasta kitnjaka.
Redak 663:
===Arhitektura===
[[Datoteka:Spomenik_Neznanom_junaku_2.JPG|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na planini [[Avala (brdo)|Avala]] u znak pobjede u Prvom svjetskom ratu.]]
[[Datoteka:Felix_Romuliana_1.jpg|thumb|desno|[[Gamzigrad|Galerijeva palača Felix-Romuliana]] s kraja [[4. stoljeće|4. stoljeća]] , na [[Unesco]]vom [[popis mjesta svjetske baštine u Europi|popisu mjesta svjetske kulturne baštine u Europi]].<ref>(eng.) whc.unesco.org/en/list/1253 ''Gamzigrad-Romuliana, Palace of Galerius''], UNESCO. Pristupljeno 4. prosinca 2016.</ref>]]
[[Datoteka:STUDENICA_MONASTERY.jpg|mini|desno|[[Studenica]]]]
Redak 693:
[[Datoteka:Miroslav%27s_Gospel_002.jpg|mini|150px|[[Miroslavljevo evanđelje]] , potkraj 12. stoljeća.]]
Početak srpske pismenosti povezan je s djelovanjem braće [[Ćiril i Metod|Ćirila]]
Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena [[Lirika|lirska]] i [[Epika|epska]] književnost.
Redak 723:
[[Datoteka:Novak Djokovic (Ser) (38823778745) (cropped).jpg|thumb|desno|150px|[[Novak Đoković]] jedan od najboljih tenisača svijeta.]]
Iako je površinom Srbija mala zemlja s malim brojem stanovništva, srpski predstavnici u sportu su jako uspješni na međunarodnim natjecanjima. Još za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u [[Košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[rukomet]]u, [[Vaterpolo|vaterpolu]] te u mnogim pojedinačnim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u [[Srpska vaterpolska reprezentacija|vaterpolu]] (trenutni europski i bivši svjetski prvaci), [[Srbijanska košarkaška reprezentacija|košarci]] (bivši višestruki svjetski i europski prvaci), [[Srbijanska odbojkaška reprezentacija|odbojci]] (trenutni europski prvaci u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i u [[tenis]]u gdje su čak četiri tenisača/tenisačice bili prvi na [[Association of Tennis Professionals|ATP]] i [[WTA]] listama: [[Novak Đoković]], [[Jelena Janković]] i [[Ana Ivanović]] u pojedinačnoj konkurenciji, te [[Nenad Zimonjić]] u igri parova. Novak Đoković je trenutno najbolji tenisač na svijetu. Jedan od najuspješnijih plivača današnjice je [[Milorad Čavić]], a od [[atletika|atletičara]] ističu se dugoprugašica [[Olivera Jevtić]] i [[Skok u vis|skakač u vis]] [[Dragutin Topić]]. Višestruka osvajačica odličja s velikih natjecanja je i bivša olimpijska prvakinja u [[Streljaštvo|streljaštvu]] [[Jasna Šekarić]].
==Srpsko-hrvatski odnosi==
| |||