Južna Koreja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Disambiguated: Silla → Kraljevstvo Sila, bor → bor (biljni rod), olovo → olovo (element) |
|||
Redak 36:
[[Datoteka:National Museum of Korea.jpg|Gangnampicturefromtheoffice.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Korejski nacionalni muzej]]]]
[[Datoteka:Korea-overview.gif|mini|lijevo|140px|<center>[[Korejski rat]]]]
Na prostoru [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] su u 2. st. nakon Krista nastala kraljevstva [[Kraljevstvo Sila|Silla]], [[Baekje]] (ili Paekche) i [[Koguryo]]. Od njih su Silla i Baekje bili na prostoru današnje Južne Koreje. U Koreji jača kineski kulturni utjecaj, ali su Korejci ipak sačuvali svoj identitet. Država Silla je u 7. st. priključila ostala kraljevstva i ujedinila poluotok. Država Silla se raspala u 9. st., a u 10. st. general [[Wang Kon]] osnovao je državu [[Goryeo]] (Koryo). U 13. st. Korejom su vladali [[mongolska vlast u Koreji|Mongoli]].
Godine [[1392.]] general [[Seong-gye Yi]] osnovao je državu [[Joseon]] (Choson). On je osnivač dinastije [[Yi]] koja je u Koreji vladala do 20. st. Krajem 16. st. Koreju su napali Japanci, ali ju nisu uspjeli osvojiti. 1627. su ju [[kineska vlast u Koreji|osvojili Kinezi]] kojima je vladala [[Mandžurija|mandžurijska dinastija]]. Kraljevstvo Joseon ostaje samostalno, ali priznaje kinesku vrhovnu vlast i [[Koreja]] dolazi pod jak kineski utjecaj. Koreja je uvela politiku izolacionizma i ostala zatvorena stranim utjecajima. 1866. su Francuzi napali Koreju s ciljem uspostave trgovačkih kolonija, ali su poraženi i Koreja se vratila izolacionizmu. 1871. su SAD napale Koreju s istim ciljem. 1876. su Japanci prisilili Koreju da im otvori tri luke za trgovinu i time se konačno prekida izolacionizam.
Redak 58:
[[Južna Koreja#Klima|Klima Južne Koreje]] pod utjecajem je [[monsun]]a (što se odražava na količinu i godišnji raspored padalina) te okolnih mora i obližnje goleme kopnene mase [[azija|azijskoga]] kontinenta. Općenito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kišovita i mogu biti dosta sparna. Srednje siječanjske temperature u cijeloj su zemlji osim južnoga priobalja niže od 0 °C i kreći se od 2 °C na jugoistoku do -7 °C u sjevernoj unutrašnjosti. Ljetne temperature ujednačenije su, a srednja temperatura kolovoza, najtoplijeg mjeseca, je oko 25 °C. Godišnja količina padalina smanjuje se od juga (oko 1500 mm) prema sjeveru (oko 900 mm). Otok [[Jeju]] prima i do 1800 mm. Povezano s utjecajem ljetnog monsuna, više od polovice padalina padne od lipnja do kolovoza, a samo južna područja imaju ujednačeniju distribuciju. Zimski [[monsun]] sa sjeverozapada, prešavši preko Žutog mora, upije nešto vlage te donosi snježne padaline koje su najizrazitije u gorju Taebaek. U južnim područjima potkraj ljeta mogući su tropski cikloni ([[tajfun]]i) koji donose vrlo obilne padaline i uzrokuju poplave.
U suptropskom južnom priobalju i na otoku Jeju prevladavaju šume vazdazelenih listićavaca. Drugdje prirodnu vegetaciju čine mješovite šume u kojima su najčešće vrste [[hrast]], [[javor]], [[jasen]], [[bukva]], kamelija, kamforovac, [[bor (biljni rod)|bor]]ovi, [[smreka|smreke]] i [[jele]]. Izvorne šume koje su nekad prekrivale više od 75 % površine u prošlosti su intenzivnim krčenjem u gusto naseljenoj zemlji (ogrjev, građevni materijal, obradive površine) svedene na male izdvojene površine. Mnoge od njih danas su pod zaštitom. Intenzivnim programima pošumljavanja u drugoj polovici XX. stoljeća šume su uvelike obnovljene i danas pokrivaju oko 60 % površine zemlje.
Zbog geološke građe i dovoljne količine padalina riječna mreža dosta je razvijena. Zbog asimetričnog pružanja glavne razvodnice (gorja Taebaek) prema istoku (Japanskom moru) odvodnjava se vrlo malen udio površine, a tokovi su kratki. Dvije najveće korejske rijeke izviru u Taebaeku. Naktong (523 km) teče približno prema jugu, kod Pusana ([[Busan]]a), glavne korejske luke se ulijeva u [[Korejski prolaz]] ([[Istočnokinesko more]]). S pritocima (Naesong/Naeseong, Panbyon/Panbjeon, Wi, Jumbo/Keumbo i dr.) odvodnjava približno četvrtinu površine zemlje. Plovna je oko 350 km od ušća, na njoj je izgrađeno nekoliko višenamjenskih brana. Rijeka Han (514 km) ima opći smjer toka prema zapadu, i nizvodno od [[Seoul]]a se ulijeva u [[Žuto more]]. Plovna više od 300 km, važna je u vodoopskrbi (natapanje poljoprivr. površina, voda za piće i industr. potrebe), a u gornjem toku izgrađeno je više hidroelektrana. Najveći joj je pritok Pukhan, koji izvire u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]. Ostale veće rijeke su: Somjin (ulijeva se u [[Korejski prolaz]]) i Kum/Keum (401 km, ulijeva se u [[Žuto more]]). Na svim velikim rijekama izgrađene su akumulacije koje su jedine veće jezerske površine.
Redak 93:
[[BNP]] po stanovniku iznosi oko 10.000 [[USD]], a više od 40 % otvaruje se u industriji što je među najvećim udjelima u svijetu. Važnost poljoprivrede se smanjuje, jednako po udjelu u zaposlenosti i u dohotku. Obrađuje se manje od 20 % površine zemlje, a glavni su problemi sustav zemljišne razdiobe koji je doveo do rascjepkanosti parcela i nedostatak radne snage u ostarjelim ruralnim sredinama. Glavni je usjev [[riža]] koja se uzgaja na polovici površine (na jugu i dvije žetve godišnje), zatim ostale žitarice ([[ječam]], [[pšenica]]), [[soja]], [[krumpir]], [[grah]] i ostalo povrće, [[voće]] ([[agrumi]] – 7. u svijetu, [[jabuke]], [[kruške]], [[breskve]], [[naranče]]), [[pamuk]]. U stočarstvu je najznačajnije [[svinjogojstvo]]. U proizvodnji hrane važno je [[ribarstvo]] (12. u svijetu), morsko ribarstvo daje oko 2/3 ukupnog, a razvijena je i akvakultura. Usprkos intenzivnom programu pošumljavanja Koreja proizvodi samo maleni dio potreba za drvom, a razvijena drvna industrija uvelike počiva na uvozu.
Rudna su bogatstva ograničena, među najvažnijima su [[kameni ugljen]] (ali je Južna Koreja i dalje drugi najveći uvoznik), [[olovo (element)|olovo]] i [[cink]], grafit, nešto željezne rude, zlata i srebra, te vapnenac koji je važna sirovina u cementnoj industriji. Južna Koreja je velik potrošač energije. Iako su izgrađene mnogobrojne hidroelektrane, u proizvodnji električne struje sudjeluju sa 1 %. Najvažnije su termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve više na naftu, a oko 35 % proizvodi se u nuklearnim elektranama. [[Industrija]] je od početka bila izvozno orijentirana. Danas su među najvažnijim industrijama elektrotehnička i elektronička, posebice industrija telekomunikacijske opreme, računala, računalnih komponenti i zabavne elektronike, pri čemu je [[Samsung]] postao jedna od vodećih svjetskih tvrtki. Južna Koreja drugi je najveći proizvođač televizora i peti proizvođač osobnih automobila, sirova čelika i cementa te vodeća u svjetskoj brodogradnji. Ostale važne grane industrije su kemijska i petrokemijska (Južna Koreja je 7. svjetski potrošač nafte), strojarska, prehr. i tekstilna. Glavnina bazne industrije locirana je na južnom priobalju, a prerađivačke u zapadnom, posebno oko [[Seoul]]a. Intenzivan razvoj industrije ima i negativne posljedice, ponajprije jako onečišćenje (Južna Koreja je 9. u svijetu po emisiji CO<sub>2</sub>). Značenje turizma još je dosta malo, iako zemlju godišnje posjeti više od pet milijuna stranih turista.
Vanjska je [[trgovina]] velika, a trgovinska bilanca pozitivna. Izvoze se elektrotehnički i elektronički uređaji, telekomunikacijska oprema, strojevi i vozila, željezo i čelik, brodovi, najviše u [[SAD]], [[Japan]], [[kina|Kinu]], [[JAR]], [[Tajvan]]. Uvoze se industrijska oprema, nafta i derivati, ugljen, kemijski proizvodi, različite sirovine i prehrambeni proizvodi. Glavni partneri su: [[Japan]], [[SAD]], [[Kina]], [[Saudijska Arabija]], [[Njemačka]], [[Australija]].
| |||