|
| razdioba = <center>crni gnu, ''[[Connochaetes gnou]]''<br>plavi gnu, ''[[Connochaetes taurinus]]''
}}
'''Gnu''' ([[latinski|lat]]. ''Connochaetes''; [[afrikaans]]: ''wildebeest'', tj. „divlja stoka”) je [[rod]] velikih [[antilopa]] koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: [[crni gnu]] (''Connochaetes gnou'') i [[plavi gnu]] (''Connochaetes taurinus''). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadne [[Tanzanija|Tanzanije]]. Gnuovi su u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] najbrojnije velike životinje, i po broju jedinki i po biomasi, u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]].<ref>Staffan Ulfstrand, ''Savannah Lives: Animal Life and Human Evolution in Africa'', OXford: Oxford University Press, 2002.</ref>. Gnu može da živiživjeti i više od 20 godina.
[[Datoteka:Wbeest_Mara.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova iz zraka u Nacionalnom parku [[Maasai Mara]] ([[Kenija]])]]
[[Slika:Streifengnus im Ngorongoro.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova u Nacionalnom parku [[Ngorongoro]] ([[Tanzanija]])]]
Ime mugnua je nastalo [[onomatopeja|onomatopejom]] glasanjanjihovog gnuaglasanja, kojeg su [[Hotentoti]] izgovarali ''gnou'', a latinski naziv dolazi od grčkih riječi ''konnos'' („brada”) i ''khaite'' („lepršave dlake”).
Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkih [[savana]] ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju, kada više od milijun životinjajedinki napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krda [[gnu]]ova i [[zebra|zebri]] se uputiupute od središnjih ravnica [[Serengeti]]ja prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seoba [[sisavci|sisavaca]] na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”.<ref>Frank Partridge, ''[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060520/ai_n16416123 The fast show]'', The Independent, London, 20. svibnja 2006. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. studenog 2011.</ref>. U studenom, s prvim kišama, vraćaju se u ravnice.
Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može dahodati hoda odmahveć nekoliko minuta poslijenakon rođenja, a poslijenakon nekoliko dana može da pratipratiti krdo. PoslijeNakon telenjateljenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritorijuteritorij kojukojeg su obilježili balegomizmetom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca.
Gnu je važan deodio [[ekosustav]]a savana. NjihovaNjihov balegaizmet đubrignoji zemljište, a njihova ispaša i gaženje kopitama potičepotiču novi rast trave. Također su i važan plijen za mnoge grabežljivce kao što su [[lavovi]], [[hijene]] i [[krokodili]]. U [[Zimbabve]]u se gnu nalazi u nižim predjelima, na sjeveroistoku, jugu i jugozapadu središnje visoravni. Nisu prisutni u dolini [[Zambezi]]ja, najverovatnijenajvjerojatnije zbog [[Ce-ce muha]]. SpaktakularneSpektakularne koncentracije gnuova se mogu vidjeti u nacionalnom parku [[Hwange]] na stepama Ngamo, tijekom kišnog razdoblja.
== Podvrste ==
[[Datoteka:Gnou_Thoiry_19803.jpg|lijevo|mini|<center>Crni ili bjelorepi gnu]]
Postoje dvije vrste gnua koje su se prije oko milijunamilijun godina razdvojile u sjevernu i južnu vrstu:
* '''Plavi gnu''' (lat. ''C. taurinus'') je rasprotranjenijarasprostranjenija, sjeverna vrsta, koja ima pet podvrsta. Ova vrsta se jako malo promijenila od zajedničkog predakapretka, dok se crni gnu morfološki prilagodio južnim otvorenim pašnjacima.
* '''Crni''' ili '''bjelorepi gnu''' (lat. ''C. gnou'') je južna vrsta koja se odlikuje većim rogovima i izrazito bijelim repom zbog kojegakojeg njegovo tijelo izgleda crnje.
==Izvori==
| 