Gnu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
| razdioba = <center>crni gnu, ''[[Connochaetes gnou]]''<br>plavi gnu, ''[[Connochaetes taurinus]]''
}}
'''Gnu''' ([[latinski|lat]]. ''Connochaetes''; [[afrikaans]]: ''wildebeest'', tj. „divlja stoka”) je [[rod]] velikih [[antilopa]] koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: [[crni gnu]] (''Connochaetes gnou'') i [[plavi gnu]] (''Connochaetes taurinus''). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadne [[Tanzanija|Tanzanije]]. Gnuovi su u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] najbrojnije velike životinje, po broju jedinki i po biomasi
[[Datoteka:Wbeest_Mara.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova iz zraka u Nacionalnom parku [[Maasai Mara]] ([[Kenija]])]]
[[Slika:Streifengnus im Ngorongoro.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova u Nacionalnom parku [[Ngorongoro]] ([[Tanzanija]])]]
Ime gnua je nastalo [[onomatopeja|onomatopejom]] njihovog glasanja, kojeg su [[Hotentoti]] izgovarali ''gnou'', a latinski naziv dolazi od grčkih riječi ''konnos'' („brada”) i ''khaite'' („lepršave dlake”).
Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkih [[savana]] ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju, kada više od milijun jedinki napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krda [[gnu]]ova i [[zebra|zebri]] se upute od središnjih ravnica [[Serengeti]]ja prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seoba [[sisavci|sisavaca]] na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”
Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može hodati već nekoliko minuta nakon rođenja, a nakon nekoliko dana može pratiti krdo. Nakon teljenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritorij kojeg su obilježili izmetom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca.
|