Wikipedija

Protureformacija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Papa [[Pavao III.]] ([[1534]].-[[1549]].) započeo je [[Tridentinski sabor]] (1545.-1563.), koji je trebao provesti reformu ustanova (ne i doktrine). Između ostaloga, trebalo je riješiti probleme koji su iznutra nagrizali Crkvu, a bili su i među povodima protestantske [[Reformacija|Reformacije]]: korupcija u redovima biskupa i svećenika, te prodaja [[oprost]]a.
 
[[Tridentski sabor]] je prihvatio katoličku težnju (pokret) pokret za veću pobožnost poznat pod nazivom (''[[Devotio moderna]]'') i nastanak novih crkvenih redova ([[isusovci]], [[kapucini]], [[teatinci]] dr.) s novim oblicima duhovnosti i redovničkog života. Međutim je nedvosmisleno odbacio protestantske stavove i zadržao temeljnu strukturu Crkve, njezin sustav [[sakrament|sakramenata]], [[crkveni redovi|crkvene redove]] i doktrinu. Odbacio je svaki kompromis s protestantima i ponovio temeljne postavke rimokatoličanstva. Sabor je ponovo izložio vjerski nauk o [[spasenje|spasenju]] kroz vjeru i dobra djela, o [[Euharistija|euharistiji]] kao [[Pretvorba (transupstancijacija)|pretvorbi kruha i vina]] u tijelo i krv [[Isus|Kristovu]], te ustrajao u katoličkom naučavanju o svih [[sedam svetih sakramenata]]. Jasno su potvrđeni i katolički običaji protiv kojih su [[reformacija|reformatori]] najviše grmjeli: [[hodočašće|hodočašća]], štovanje svetaca i [[relikvija]], kao i [[marijanski kult|štovanje]] [[Sveta Marija|Marije]]. Tridentski koncil je jako povećao disciplinu među svećenstvom, te uspostavio jače kriterije za njihovo obrazovanje, te je općenito potaknuo rast akademskih ustanova.
 
Sabor se nakon dugih rasprava dogovorio oko sljedećih glavnih smjernica za ono što će poslije postati poznato kao protureformacija:
Redak 38:
KATOLIČKE OBNOVE, Broj 1-4 (2009)/1-2 (2010)|author=Daniel Patafta|date=2010|work=|language=|publisher=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref>
 
Ban [[Toma Erdody]] na saboru u [[Požun|Požunu]] 1608. izvukavši mač iz korica izjavio je: "''Ovim ću mačem istjerati tu Luteransku kugu iz naše zemlje, prije ćemo se odvojiti od Ugarske, nego dopustiti, da se ona ukorjeni u našim krajevima. Imamo rijeke [[Sava|Savu]], [[Drava|Dravu]] i [[Kupa|Kupu]], pa ćemo iz jedne dati piti tim novim gostima''". 1609. [[hrvatskiHrvatski sabor]] je donio zaključak da se u Hrvatskoj i Slavoniji priznaje samo jedna vjera, katolička, ta se odluka posebice odnosila na sjevernu Hrvatsku. Odluka je bila motivirana željom da se spriječi [[Ugarska|ugarsko]] plemstvo, koje je dobrim dijelom slijedilo [[Kalvinisti|kalvinistički]] nauk, da preuzima posjede u tom dijelu Hrvatske.
 
Kako se Hrvatskom ipak vladalo iz [[Beč|Beča]], koji je bio živo zainteresiran za održavanje vlasti nad dijelovima [[Njemačka|Njemačke]] u kojima se proširio protestantizam, i u Hrvatskoj se sve do [[Tridesetgodišnji rat|Tridesetgodišnjeg rata]] trpjelo ([[tolerancija]] se u ono doba doista shvaćala kao podnošenje onih koji smetaju i koje se ne podnosi) protestante koji su mahom dolazili iz Ugarske i Njemačke, mahom kao trgovci, obrtnici i vojnici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/14608|title=KATOLIČKA OBNOVA I KONFESIONALNE TOLERANCIJE / NETOLERANCIJE NA ŠIREM PROSTORU TRIPLEXA CONFINIUMA DO OKO 1630. GODINE: PRIMJER GRADA KOPRIVNICE, Croatica Christiana periodica, Vol. 30, No. 57, 2006.|author=Hrvoje Petrić|date=2006|work=|language=|publisher=|accessdate=10. srpnja 2018.}}</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Protureformacija"