Salaš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m slika |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Većinom u njima žive [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]],<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka (srpski)</ref> no u njima su živjeli i [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]]. Ipak, autohtono su stvaralaštvo bunjevačkih Hrvata.<ref name="ejsalaši">[http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=23073&tag_id=65 Izložba o salašima koji nestaju] Subotica.info 15.07.2008., izložba fotografija 'Ej, salaši…' autorica Božane Sabanov Đelmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Predavali [[Ante Rudinski]], [[Mirko Grlica]], [[Eleonora Merković]].</ref>
Salaši su ostavili trag u [[toponim|toponimima]], pa tako postoje toponimi na istoku Hrvatske koje imaju salaš u imenu (kod Osijeka i Vinkovaca), ali čak i prema središnjoj Hrvatskoj (kod Petrinje).<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dldnXxY%3D&keyword=sala%C5%A1 Hrvatski jezični portal] Salaš </ref>
Povijest njihova nastanka seže do konca 17. i početka 18 stoljeća.<ref name="ejsalaši"/> Distribuirani su na najplodnijem dijelu Panonske nizine.<ref name="ejsalaši"/> U 1. polovini 18. st. pretvorili su velike zapuštene zemljišne površine u plodnu obradivu zemlju na kojoj je na sjeveru Bačke i nastao veliki grad [[Subotica]].<ref name="ejsalaši"/> Bili su izvorom zdravog života.<ref name="ejsalaši"/> Na salašima su zajedno živjela i po tri naraštaja jedne obitelji.<ref name="ejsalaši"/> Kroz vrijeme su se razvili da je u Bačkoj do kraja 19. stoljeća čak polovina stanovnika Subotice živjela na salašima, zbog čega su svojevrsni brend tog grada.<ref name="ejsalaši"/>
| |||