Opsada Zadra (998.): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nigdje se u stranoj literaturi, a čak niti u našoj, ne navodi ime carstva primarno kao makedonsko. Jasno je da je Samuilo bio bugarski car, makedonska opsada navodi citatelja na krivo misljenje da je ta drzava imala ikakve veze s danasnjom Republikom Sjeverne Makedonije. Ostavio sam oba naziva "Zapadnobugarsko" i "Makedonsko", čisto radi postojanja tih pojmova ponegdje, ali primarno se svakako mora koristiti pojam "Bugarska" i "bugarski". |
||
Redak 9:
vrijeme = [[998.]] godina |
mjesto = [[Zadar]], [[Bizant]]ska [[Tema Dalmacija|tema Dalmacija]] ustupljena [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] |
ishod = pobjeda Zadrana, povlačenje
strana1 = [[Datoteka:Coat of Arms of the Emperor of Bulgaria (by Conrad Grünenberg).png|28px]] [[
strana2 = [[Datoteka:Zvonimir.jpg|32px]] [[Hrvatsko Kraljevstvo]] |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Coat of Arms of the Emperor of Bulgaria (by Conrad Grünenberg).png|28px]] [[Samuilo (car)|Car Samuilo]] |
Redak 22:
[[Datoteka:MadridSkylitzesFol185r.jpg|mini|220px|Prikaz jedne od bitaka makedonske vojske u vrijeme Samuila]]
'''
== Povijesna pozadina ==
Redak 30:
Protiv kralja Svetoslava su se pobunila njegova mlađa braća, [[Krešimir III.|Krešimir]] i [[Gojslav I.|Gojslav]]<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7075 "Hrvatski biografski leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://hbl.lzmk.hr: Gojslav]</ref>, tražeći svoje pravo na sudjelovanje u vlasti, uobičajeno za kraljevske sinove u ono vrijeme. Došlo je do dinastičke krize, u kojoj je svoju priliku vidjela i namjeravala iskoristiti jaka pomorska sila [[Mletačka Republika]]. Dužd [[Petar II. Orseolo]] prestao je plaćati danak za prolaz mletačkih brodova hrvatskim dijelom Jadrana te, uz suglasnost Bizanta, formirao ratnu [[Flota|flotu]] i krenuo s njom u preuzimanje priobalnih i otočnih gradova, koji su bili dijelovi bizantske Teme Dalmacije i u kojima je živjelo mješovito žiteljstvo, među kojima je najznačajniji bio Zadar. Neki su gradovi, nezadovoljni odnosom hrvatske vlasti prema njima i plaćanjem poreza, mirno prihvatili mletačku upravu, dok su se drugi oduprijeli, izazvavši time Mlečane da upotrijebe vojnu silu. Zbog dinastičke krize u Hrvatskoj, dalmatinskim gradovima koji su pružali [[Pokret otpora|otpor]] Mlečanima nije mogla stići pomoć kralja Svetoslava, tako da je godine 1000. najveći dio gradova potpao pod vlast Venecije.
Pobunjena braća Krešimir i Gojslav obratili su se za pomoć Samuilu, vladaru
== Opsada ==
Godine 998. Samuilova vojska dospjela je do zidina [[Utvrda|utvrđenog]] grada Zadra i započela opsadu. Točan datum, odnosno vrijeme opsade, nisu poznati. Nema podataka ni o tome da li se u to doba u Zadru nalazio i kralj Svetoslav, kao ni o detaljima opsade. Tijek opsade, odnosno njezin ishod, pokazao je da su čvrste zidine Zadra i njegovi branitelji odoljeli napadima opsjedatelja, prisilivši ih da odustanu od daljnih napada na opkoljeni grad. Samuilo je zatim poveo svoju vojsku u smjeru zadarskog zaleđa i dalje preko [[Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku|bosanskih]] planina natrag u
== Događaji u razdoblju nakon opsade ==
Teritorij Hrvatskog Kraljevstva kojeg su osvojile Samuilove snage preuzeli su kraljevići Krešimir i Gojslav, koji su ubrzo, najvjerojatnije 1000. godine (možda i ranije), na kraju [[Dinastija|dinastičkog]] rata porazili kralja Svetoslava i preuzeli vlast. Oni su postali
Nakon što se obranio od Samuilovog napada, Zadar je 1000. godine izgubio [[Autonomija|autonomiju]] i potpao pod vlast Mlečana. Nje se oslobodio nešto kasnije, ali su ga potonji opet zauzeli 1050. godine. Samuilo carstvo je, s druge strane, poslije niza bitaka, poraženo od Bizantskog Carstva, a najteži poraz je doživjelo u [[Bitka na Belasici|bitki na Belasici]] 1014. godine. Konačan pad dogodio se 1018. godine, kad je, nakon više od 40 godina ratovanja, u potpunosti uništena [[Srednji vijek|srednjovjekovna]]
== Vidi još ==
|