Razlika između inačica stranice »Rumunjska«

Obrisano 30 bajtova ,  prije 1 godinu
→‎Promet: Popravljeno
(→‎Promet: Popravljeno)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
===Promet===
{{glavni|Promet Rumunjske}}
[[Datoteka:Romania-drumuri.svg|mini|desno||Karta cestovne infrastrukture Rumunjske, narančastom bojom oynačeneoznačene planirane autoceste]]
 
Prema nacionalnom institutu za statistiku Rumunjske, ukupna cestovna mreža Rumunjske procijenjena je 2015. na 86.080 kilometara.<ref>http://www.insse.ro/cms/sites/default/files/com_presa/com_pdf/lung_cailor_transp15r_1.pdf</ref> Svjetska banka procjenjuje željezničku mrežu na 22.298 kilometara, četvrte po veličini željezničke mreže u Europi. <ref>https://web.archive.org/web/20090608211134/http://www.cfr.ro/jf/romana/0208/retea.htm</ref> Željeznički prijevoz doživio je dramatičan pad nakon [[1989.]] godine, a procjenjuje se na 99 milijuna putničkih putovanja u [[2004.]] godini; ali je doživjeladoživio nedavno ([[2013.]]) preporod zbog poboljšanja infrastrukture i djelomične privatizacije linija, što čini 45% svih putničkih i teretnih kretanja u zemlji. Metro u [[Bukurešt]]u , jedini podzemni željeznički sustav, otvoren [[1979.]] godine i mjeri 61,41 km s prosječnim prekomjernim vožnjama u 2007. godini od 600.000 putnika tijekom radnog tjedna. Postoji šesnaest međunarodnih komercijalnih zračnih luka u službi i danas s pet njih ( Henri Coanda zračna luka , Aurel Vlaicu zračna luka, Međunarodna zračna luka [[Temišvar]] , zračne luke [[Constanţa (grad)|Constanta]] i međunarodne zračne luke Sibiu ) je sposoban za primanje najvećih zrakoplova zrakoplova . Preko 9,2 milijuna putnika prošlo je kroz Međunarodnu zračnu luku Henri Coandă u [[Bukurešt]]u [[2015.]]
 
Rumunjska je velik izvoznik električne energije i 48. u svijetu po pitanju potrošnje električne energije. Trećina proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora, uglavnom kao hidroelektrana. U 2015. godini glavni izvori su bili ugljen (28%), hidroelektrane (30%), nuklearne elektrane (18%) i ugljikovodici (14%). Ima jedan od najvećih rafinerijskih kapaciteta u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], iako se proizvodnja nafte i prirodnog plina opada već više od desetljeća. Uz jednu od najvećih zaliha sirove nafte i škriljevca u Europi, ona je jedna od najovisnijih zemalja u Europskoj uniji i cilj joj je proširiti svoju nuklearnu elektranu u Cernavodău.
 
U lipnju [[2014.]] bilo je gotovo 18,3 milijuna veza s Internetom. Prema Bloombergu , 2013. Rumunjska je zauzela 5. mjesto na svijetu, a prema The Independentu , ona je brojprva jedanzemlja u Europi brzinompo odbrzini interneta.<ref>http://www.gandul.info/it-c/numarul-conexiunilor-la-internet-a-crescut-cu-22-8-cate-milioane-de-romani-au-acces-la-internet-13701212</ref>
 
===Turizam===