Opsada Zadra (998.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Byzantine Dovahkiin (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
Oznaka: brzo uklanjanje
U uvodu detaljnije objašnjena terminologija Bugarsko/Makedonsko Carstvo i zašto je do nje došlo. Kroz tekst korišten neutralan pojam "Samuilova vojska" i sl., ili pak paralelno "makedonsko, odnosno bugarsko..." Naslov ostavljen neutralan kao "Opsada Zadra (998.)" godine.
Redak 3:
 
{{Bitka |
naziv = Makedonska opsadaOpsada Zadra 998. godine |
slika = [[Datoteka:Konrad von Grünenberg - Beschreibung der Reise von Konstanz nach Jerusalem - Blatt 09v-10r.jpg|300px]] |
opis slike = Prikaz Zadra u srednjem vijeku slikara [[Konrad von Grünenberg|Konrada von Grünenberga]] |
Redak 9:
vrijeme = [[998.]] godina |
mjesto = [[Zadar]], [[Bizant]]ska [[Tema Dalmacija|tema Dalmacija]] ustupljena [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] |
ishod = pobjeda Zadrana, povlačenje makedonskeSamuilove vojske |
strana1 = [[Datoteka:Coat of Arms of the Emperor of Bulgaria (by Conrad Grünenberg).png|28px]] [[MakedonskoSamuilovo carstvoCarstvo]] |
strana2 = [[Datoteka:Zvonimir.jpg|32px]] [[Hrvatsko Kraljevstvo]] |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Coat of Arms of the Emperor of Bulgaria (by Conrad Grünenberg).png|28px]] [[Samuilo (car)|Car Samuilo]] |
Redak 18:
gubitci1 = nepoznato |
gubitci2 = nepoznato |
}}'''Makedonska opsadaOpsada Zadra''', oružani sukob između postrojbi grada [[Zadar|Zadra]] i makedonske vojske pod zapovjedništvom cara [[Samuilo (car)|Samuila]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54356 "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr: Samuilo]</ref>, koji se zbio godine 998.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5532 "Hrvatski biografski leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://hbl.lzmk.hr: Držislav Stjepan I.]</ref> Samuilo je krajem 10. stoljeća zavladao prostranim područjem, koje je uključivalo teritorij današnje [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=23824 "Enciklopedija LZMK", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://enciklopedija.lzmk.hr: Makedonija]</ref> i velike dijelovedanašnje [[Prvo Bugarsko CarstvoBugarska|Prvog Bugarskog CarstvaBugarske]] (kojestvorivši državu koja se prostiralo od [[Jadransko more|Jadranskog]] do [[Crno more|Crnog mora]]), stj. glavnimna području nekadašnjeg Bugarskog Carstva, ali ju je proširio i na teritorij Makedonije, Albanije, Raške, Travunije, Zahumlja, Duklje i Srijema.<ref>Budak, Neven. Hrvatska povijest od 550. do 1100. Zagreb: Leykam international, 2018, str. 211.</ref> Pozivao se na tradiciju Simeonova [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarskog Carstva]], ali je glavni grad premjestio zapadno u gradom [[Ohrid]]om, padaleko suod nekadašnjeg bugarskog središta.<ref>Budak, Neven. Hrvatska povijest od 550. do 1100. Zagreb: Leykam international, 2018, str. 211.</ref> Zbog specifičnosti njegove države te činjenice da i [[Makedonija|Makedonci]] i [[Bugarska|Bugari]] smatraju Samuila svojim carem, povjesničari njegovu državu, zbognazivaju specifičnogs karakteraviše naziva, nazvaliBugarsko (Zapadnobugarsko) Carstvo, Makedonsko Carstvo ili jednostavno [[MakedonskoSamuilovo carstvoCarstvo|Samuilova Carstvo]]. Opsadu Zadra Samuilo je poduzeo u sklopu svojih vojnih pohoda, poglavito protiv [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7941 "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr: Bizantsko Carstvo]</ref> (ali i [[Ugarska|Ugarske]] /u Srijemu/ i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] /u istočnom Podunavlju/), čiji je saveznik u ono doba bilo i [[Hrvatsko Kraljevstvo]]. Stoga se Samuilov pohod do Zadra smatra dijelom [[Hrvatsko-bugarski ratovi|Trećeg hrvatsko-bugarskog rata]]. Zadrani su na kraju odoljeli napadima opsjedatelja i primorali Samuilove trupe na odustajanje od opsade i povlačenje natrag na istok, otkuda su i došli.
}}
[[Datoteka:First Bulgarian Empire (976-1018).png|mini|220px|Kretanja Samuilove vojske i pojedine bitke u razdoblju njegove vladavine]]
[[Datoteka:MadridSkylitzesFol185r.jpg|mini|220px|Prikaz jedne od bitaka makedonske vojske u vrijeme Samuila]]
 
'''Makedonska opsada Zadra''', oružani sukob između postrojbi grada [[Zadar|Zadra]] i makedonske vojske pod zapovjedništvom cara [[Samuilo (car)|Samuila]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54356 "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr: Samuilo]</ref>, koji se zbio godine 998.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5532 "Hrvatski biografski leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://hbl.lzmk.hr: Držislav Stjepan I.]</ref> Samuilo je krajem 10. stoljeća zavladao prostranim područjem, koje je uključivalo teritorij današnje [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=23824 "Enciklopedija LZMK", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://enciklopedija.lzmk.hr: Makedonija]</ref> i velike dijelove [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]] (koje se prostiralo od [[Jadransko more|Jadranskog]] do [[Crno more|Crnog mora]]), s glavnim gradom [[Ohrid]]om, pa su povjesničari njegovu državu, zbog specifičnog karaktera, nazvali Zapadnobugarsko ili [[Makedonsko carstvo]]. Opsadu Zadra Samuilo je poduzeo u sklopu svojih vojnih pohoda, poglavito protiv [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7941 "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr: Bizantsko Carstvo]</ref> (ali i [[Ugarska|Ugarske]] /u Srijemu/ i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] /u istočnom Podunavlju/), čiji je saveznik u ono doba bilo i [[Hrvatsko Kraljevstvo]]. Stoga se Samuilov pohod do Zadra smatra dijelom [[Hrvatsko-bugarski ratovi|Trećeg hrvatsko-bugarskog rata]]. Zadrani su na kraju odoljeli napadima opsjedatelja i primorali Samuilove trupe na odustajanje od opsade i povlačenje natrag na istok, otkuda su i došli.
 
== Povijesna pozadina ==
Line 30 ⟶ 26:
Protiv kralja Svetoslava su se pobunila njegova mlađa braća, [[Krešimir III.|Krešimir]] i [[Gojslav I.|Gojslav]]<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7075 "Hrvatski biografski leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://hbl.lzmk.hr: Gojslav]</ref>, tražeći svoje pravo na sudjelovanje u vlasti, uobičajeno za kraljevske sinove u ono vrijeme. Došlo je do dinastičke krize, u kojoj je svoju priliku vidjela i namjeravala iskoristiti jaka pomorska sila [[Mletačka Republika]]. Dužd [[Petar II. Orseolo]] prestao je plaćati danak za prolaz mletačkih brodova hrvatskim dijelom Jadrana te, uz suglasnost Bizanta, formirao ratnu [[Flota|flotu]] i krenuo s njom u preuzimanje priobalnih i otočnih gradova, koji su bili dijelovi bizantske Teme Dalmacije i u kojima je živjelo mješovito žiteljstvo, među kojima je najznačajniji bio Zadar. Neki su gradovi, nezadovoljni odnosom hrvatske vlasti prema njima i plaćanjem poreza, mirno prihvatili mletačku upravu, dok su se drugi oduprijeli, izazvavši time Mlečane da upotrijebe vojnu silu. Zbog dinastičke krize u Hrvatskoj, dalmatinskim gradovima koji su pružali [[Pokret otpora|otpor]] Mlečanima nije mogla stići pomoć kralja Svetoslava, tako da je godine 1000. najveći dio gradova potpao pod vlast Venecije.
 
Pobunjena braća Krešimir i Gojslav obratili su se za pomoć Samuilu, vladaru [[Makedonsko carstvo|Makedonskog]], odnosno [[Samuilovo Carstvo|Zapadnobugarskog]] Carstva, koji se netom prije (997. godine) proglasio carem, nakon što je u bizantskom [[Zatočeništvo|zatočeništvu]] umro njegov prethodnik, bugarski car [[Roman Bugarski|Roman]]. Samuilo se odazvao pozivu hrvatskih kraljevića i sa svojom vojskom krenuo na sjeverozapad prema Hrvatskoj, pustošeći pritom područja priobalnih bizantskih dalmatinskih gradova (od [[Ulcinj]]a, preko [[Kotor]]a do [[Split]]a i [[Trogir]]a), te, nakon ulaska u Hrvatsku, potiskujući Svetoslavove snage.
 
== Opsada ==
 
Godine 998. Samuilova vojska dospjela je do zidina [[Utvrda|utvrđenog]] grada Zadra i započela opsadu. Točan datum, odnosno vrijeme opsade, nisu poznati. Nema podataka ni o tome da li se u to doba u Zadru nalazio i kralj Svetoslav, kao ni o detaljima opsade. Tijek opsade, odnosno njezin ishod, pokazao je da su čvrste zidine Zadra i njegovi branitelji odoljeli napadima opsjedatelja, prisilivši ih da odustanu od daljnih napada na opkoljeni grad. Samuilo je zatim poveo svoju vojsku u smjeru zadarskog zaleđa i dalje preko [[Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku|bosanskih]] planina natrag u Makedonijudomovinu. Time je završio oružani sukob koji se smatra Trećim hrvatsko-bugarskim ratom, a Samuilu su predstojale brojne bitke protiv Bizantinaca.
 
== Događaji u razdoblju nakon opsade ==
Line 40 ⟶ 36:
Teritorij Hrvatskog Kraljevstva kojeg su osvojile Samuilove snage preuzeli su kraljevići Krešimir i Gojslav, koji su ubrzo, najvjerojatnije 1000. godine (možda i ranije), na kraju [[Dinastija|dinastičkog]] rata porazili kralja Svetoslava i preuzeli vlast. Oni su postali makedonski, odnosno bugarski saveznici, a Svetoslav, kao bizantski i mletački saveznik, napustio je Hrvatsku i našao utočište u [[Venecija|Veneciji]]. Postoje izvori da je prije toga Svetoslav dočekao mletačku flotu na čelu s duždem Orseolom, koja je uplovila u Trogir, i sklopio s njim savez.
 
Nakon što se obranio od Samuilovog napada, Zadar je 1000. godine izgubio [[Autonomija|autonomiju]] i potpao pod vlast Mlečana. Nje se oslobodio nešto kasnije, ali su ga potonji opet zauzeli 1050. godine. Samuilo carstvo je, s druge strane, poslije niza bitaka, poraženo od Bizantskog Carstva, a najteži poraz je doživjelo u [[Bitka na Belasici|bitki na Belasici]] 1014. godine. Konačan pad dogodio se 1018. godine, kad je, nakon više od 40 godina ratovanja, ukada potpunostisu uništenakonačno uništeni i posljednji ostaci [[SrednjiSamuilovo vijekCarstvo|srednjovjekovnaSamuilova Carstva]] makedonska država, te postala dio Bizanta. U to su vrijeme i hrvatski kraljevi Krešimir i Gojslav uspostavili dobre odnose s vladarem u [[Konstantinopol]]u.
 
== Vidi još ==