Razlika između inačica stranice »Anticiklona«

Dodano 9.369 bajtova ,  prije 1 godinu
Nadopunio Anticiklona
(Dodao sam riječ stabilno)
(Nadopunio Anticiklona)
[[datoteka:High pressure Area Sep 08 2012.jpg|mini|desno|300px|[[Satelit]]ski snimak anticiklone iznad [[Australija|Australije]] 8. rujna 2012., gdje se vidi [[strujanje]] u suprotnom smjeru od gibanja kazaljke na [[Sat (instrument)|satu]] i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone.]]
'''Anticiklona''' je područje povišenog [[Atmosfera|atmosferskog]] tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom V (ili A). Tlak zraka je jednak ili viši od 1013 [[hPa]]. Zrak u tom polju struji od središta prema rubovima i iz gornjih slojeva [[Troposfera|troposfere]] prema površini zemlje. Pri spuštanju zrak se zagrijava. Anticiklona se kreće u smjeru kazaljke na satu.
 
[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|300px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]
Anticiklona donosi stabilno, suho i vrlo često sunčano vrijeme.
 
[[datoteka:Isobaren bei Orkan.png|mini|300px|desno|[[Izobare]] na [[meteorologija|meteorološkoj]] karti.]]
 
[[datoteka:Old-barometers.jpg|mini|desno|300px|[[Evangelista Torricelli]] je izumio [[barometar]]. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', [[Pariz]].]]
 
'''Anticiklona''' ili '''barički maksimum''' je područje visoka [[Atmosferski tlak|tlaka u atmosferi]]. Ako se raspored tlaka zraka na nekoj visini prikaže s pomoću [[izobare|izobara]], to jest linija jednakoga tlaka zraka, tada se anticiklona prikazuje zatvorenim kružnim ili [[elipsa|eliptičnim]] izobarama u kojima se nalazi maksimum tlaka zraka ([[barometar]]ski maksimum). U anticikloni na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] [[zrak]] struji u smjeru gibanja kazaljke na [[Sat (instrument)|satu]], na [[Južna polutka|južnoj polutki]] u obrnutom smjeru i udaljuje se od središta prema rubovima anticiklone. Zbog toga se u [[visina]]ma zrak spušta pa u anticiklonalnim područjima pretežito prevladava lijepo i stabilno [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] s malo [[oblak]]a. Osobito zimi, međutim, u donjim slojevima zraka u anticikloni se pojavljuju niski oblaci ili [[magla]]. <ref> '''anticiklona''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=2979] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Označava se slovom V (ili A). Tlak zraka je jednak ili viši od 1 013 [[hPa]]. Anticiklona donosi stabilno, suho i vrlo često sunčano vrijeme.
 
== Ciklone i anticiklone ==
[[Ciklona]] je ogromni zračni vrtlog sniženog tlaka zraka, u kojem se čestice [[zrak]]a na sjevernoj polutki gibaju u smjeru suprotnom kazaljci na satu, a na južnoj polutki u smjeru kazaljke na satu. Idući od središta ciklone prema njenoj periferiji, raste tlak zraka, pa su [[Izobare|izobarne]] plohe snižene prema središtu ciklone. Izobare su u cikloni zatvorene krivulje, slične [[elipsa|elipsi]]. Vodoravni promjer ciklone iznosi od 100 do 3 000 km, a okomito se ciklona prostire katkada i do visine od 15 do 20 km. U umjerenim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] tlak se u središtu ciklone mijenja od 950 do 1 030 [[Bar (jedinica)|mbar]], a u prosjeku iznosi oko 1 000 mbar. U [[tropi|tropskim predjelima]] tlak u središtu ciklone može pasti na 900 mbar, pa i niže.
 
Anticiklona je područje povišenog tlaka zraka s najvećom vrijednošću u središtu. I to je ogroman zračni vrtlog, no gibanje čestica zraka je suprotno od onog u cikloni; na sjevernoj Zemljinoj polutki čestice se gibaju u smjeru kazaljke na satu, a na južnoj obratno. Izobare su u anticikloni također zatvorene krivulje, često elipsoidnog oblika. Najviši tlakovi u središtu anticiklone mogu biti i veći od 1 050 mbar, a najviši je tlak zabilježen 31. prosinca 1968. u Agati (sjeverni [[Sibir]]) i iznosio je 1 083,8 mbar.
 
Umjesto naziva ciklona i anticiklona ponegdje se još upotrebljavaju nazivi barički minimum i '''barički maksimum''', a za ciklonu i naziv depresija.
 
Prema zemljopisnom području nastanka razlikuju se: izvantropske ciklone i anticiklone, [[Tropska oluja|tropske ciklone]] (takozvani [[ciklon]]i) s nazivima [[uragan]]i i [[tajfun]]i te suptropske anticiklone.
 
=== Teorija nastanka ciklone ===
Danas je prihvaćena [[teorija]] nastanka ciklone na [[Hladna fronta|polarnoj fronti]], koju je razvila bergenska škola (Jacob Bjerknes i H. Solberg od 1921. do 1923.). Zbog poremećaja [[atmosferska fronta|atmosferske fronte]] nastaje mali val, u kojemu u prednjem dijelu napreduje topli, a na stražnjoj strani hladni zrak, pa frontalna ploha dobiva postepeno svojstva [[Topla fronta|tople]], odnosno [[hladna fronta|hladne fronte]]. Poremećaj se pomiče uzduž prvobitne [[Stacionarna fronta|stacionarne fronte]], i to u smjeru općeg strujanja u visini.
 
Dalji razvoj poremećaja zavisi od [[dinamika|dinamičkih]] uvjeta u [[atmosfera|atmosferi]]. Ako [[valna duljina]] poremećaja premašuje kritičnu vrijednost (dinamički labilno stanje), na vrhu [[val]]a smanjit će se [[tlak]] i postepeno daljim produbljivanjem dovesti do zatvorene ciklonalne cirkulacije (zatvorene izobare) te izraženog valnog oblika poremećaja s toplom i hladnom frontom, koje odjeljuju i ograničuju takozvani topli sektor ciklone. Tako razvijena ciklona naziva se mladom ciklonom, i već ima razvijeni [[oblak|oblačni]] sustav i područja [[oborine]]. [[Gibanje]] mlade ciklone može se približno odrediti prema smjeru izobara u toplom sektoru. Iza hladne fronte, na stražnjoj strani ciklone tlak zraka raste, ispred tople fronte tlak zraka pada i pri tom se ciklona dalje produbljuje. Zatvorena ciklonska cirkulacija zahvaća postepeno sve veće područje, i do 1 000 km u promjeru.
 
Hladna fronta mlade ciklone giba se redovito većom brzinom od tople fronte, pa se postepeno topli sektor sve više suzuje, i to tako da sustizanje fronta započinje od središta ciklone. Ciklona postepeno okludira, i nastaje [[okludirana fronta]]. Mjesto gdje se sijeku topla i hladna fronta (točka okluzije) postepeno se seli sve dalje od središta ciklone i istodobno nastaje najveći pad tlaka. U tom stadiju područje oborine zahvaća i čitavu frontu okluzije. Vremenski razmak između mlade i djelomice okludirane ciklone iznosi oko 12 sati.
 
Tokom daljeg razvoja ciklone okluzivni proces zahvaća sve veće dijelove frontalnog sustava, koji se sve više savija prema unazad, što se može vidjeti iz [[satelit]]skih snimaka oblačnog sustava okludirane ciklone. U zadnjem stadiju produbljivanja ciklona zauzima čitavu [[troposfera|troposferu]]. Gibanje se ciklone sve više usporuje da bi u zadnjem stadiju postala kvazistacionarna. Hladni zrak u donjoj troposferi zauzima sve dijelove ciklone, a topli zrak je podignut u visinu.
 
Kraj razvoja ciklone prestavlja završetak procesa okluzije. Kad se ciklona počne postepeno popunjavati (tlak raste na čitavom području), postepeno prestaje oborina, a raspada se i oblačni sustav ciklone.
 
Ciklone koje dolaze s [[Atlantik]]a na europsko kopno obično stižu na kontinent već okludirane. Na jednoj polarnoj fronti nad Atlantikom redovito se stvara niz uzastopnih ciklona, takozvana porodica ciklona, od kojih svaka nova nastaje sve južnije. Takva porodica ciklona može obuhvatiti od 3 do 5 ciklona, koje se kreću od zapada prema istoku sve južnijim putanjama, a u razmaku od jednog do dva dana. Serija ciklona završava se kad prodor hladnog zraka na stražnjoj strani polarne fronte stigne do [[suptropi|suptropskih]] širina.
 
Prikazani razvoj ciklone odgovara prosječnom stanju, od kojeg pojedine ciklone mogu znatno odstupati. Valja napomenuti da se ciklona u određenim uvjetima može i regenerirati. To nastaje kad se ciklona približi veoma zagrijanom kopnu, ili se u nju uvuče vrlo hladni [[zrak]] na kontinentu. Ciklone mogu nastati na polarnoj fronti i u zapadnom Sredozemlju (Genovska ciklona), prije svega zbog jakog prodora polarnog zraka u Sredozemlju. Upravo su takve ciklone najvažnije za vrijeme u našim krajevima, jer donose najveće oborine i znatne promjene vremena.
 
Najvažniji procesi koji uvjetuju vrijeme u anticiklonama jesu istjecanje zraka u donjim slojevima i silazno strujanje zraka uz [[Adijabatski proces|adijabatsko zagrijavanje]] u višim slojevima (donjoj troposferi). Zbog spuštanja zraka nastaju u anticiklonama na visini od nekoliko kilometara takozvane inverzije supsidencije ([[Temperaturna inverzija|inverzije temperature]] zbog adijabatskog zagrijavanja sloja zraka koji se spušta prema tlu, tako da [[temperatura]] zraka u tom sloju raste s visinom) ispod kojih, ako je zrak vlažan, mogu nastati [[stratus]]i i [[stratokumulus]]i, osobito u hladno doba godine. [[Nebo]] je tada potpuno oblačno, što može potrajati danima, pa i tjednima. Suprotno tome, ljeti je za anticiklone svojstveno vedro ili malo oblačno vrijeme, a temperature su zraka visoke. Vedro vrijeme može postojati u anticiklonama i zimi ako se u njima nalazi kontinentalni suhi zrak. Uz slabe vjetrove, prije svega ako je tlo pokriveno [[snijeg]]om, mogu pri tlu nastati jake inverzije i vrlo niske temperature.
 
Svojstva vremena u anticiklonama zavise i od toga da li se promatrano mjesto nalazi blizu središta ili uz rub anticiklone. Na rubovima anticiklone pojavljuju se često vremenske prilike koje su svojstvene za sektore susjednih ciklona.
 
Prema sastavu i nastanku, anticiklone se mogu razvrstati na anticiklone koje putuju (nastaju između ciklona jedne porodice ciklona), hladne anticiklone (nastaju na stražnjoj strani serije ciklona), kvazistacionarne anticiklone (nastaju nakon prodora hladnog zraka i mogu zauzimati veliki prostor, često i površine čitavog kontinenta, a zadržavaju se na istom mjestu dugo vremena) i suptropske anticiklone (područja visokog tlaka, koja zauzimaju veliki prostor, prostiru se do velikih visina i gotovo su nepomična). Anticiklone, koje zauzimaju veliki prostor i čitavu troposferu, redovito postaju velika upravljačka središta za gibanje ciklona na svom rubu. Tako na primjer, veoma izražena anticiklona u Zapadnoj Europi može postati blokirajuće središte, koje kroz duže vrijeme onemogućuju prodor ciklone na europsko kopno. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
{{Mrva-kli-met}}
 
[[Kategorija:Meteorologija]]