Île de la Cité: razlika između inačica

'''Île de la Cité''' je otok na rijeci [[Seine|Seini]] i najstariji je dio [[Pariz]]a. Od početnih 8 [[hektar|ha]], kroz historiju povećao se na 17 ha, te je sa devet mostova povezan sa lijevom ''([[Rive gauche]])'' i desnom obalom ''([[Rive droite]])'' Seine, te sa otokom [[Île Saint-Louis]]. Mostovi su, u smjeru kazaljke na satu od zapada prema istoku: [[Pont Neuf]], [[Pont au Change]], [[Pont Notre-Dame]], [[Pont d’Arcole]], [[Pont Saint-Louis]], [[Pont de l’Archeveché]], [[Pont au Double]], [[Petit Pont]] i [[Pont Saint-Michel]]. Otok pripada [[1. arondisman (Pariz)|1.]] i [[4. arondisman (Pariz)|4. arondismanu]].

 

Île de la Cité bio je naseljen još u antičko doba. Najprije su otok naseljavali [[Kelti]], a kasnije od [[52. p. n. e.|52. godine p. n. e.]] grad pripada [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] u provinciji [[Galija|Galiji]]. Oko [[540]]-[[550|50]]. godine pod vladavinom [[Franci|franačkog]] kralja [[Childebert I]] na otoku je izgrađena katedrala [[Kathedrale St. Etienne]], na čijim je osnovama kasnije izgrađena katedrala [[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]. Preuzimanjem vlasti od [[Klodvig I|Klodviga I]] u ranom šestom stoljeću, Île de la Cité postaje centar vladavine dinastije [[Merovinzi|Merovinga]].

Gradnjom mosta [[Pont Neuf]] otok se povezuje sa obalama Seine. Gradnjom mosta za vrijeme vladavine [[Henrik III, kralj Francuske|Henrika III]], otok se povezuje sa tri manja močvarana otoka, te se površina otoka povećava, a na tome se dijelu kasnije gradi trg [[Place Dauphine]] i kuće, čijim se prodajama, finacira gradnja mosta.