Mokoš: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m ETIMOLOGIJA RIJEČI MOKOŠ
Redak 2:
'''Mokoš''' je žensko božanstvo u [[slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]], boginja plodnosti, zaštitnica žena.
 
Između [[Veles]]a i [[Perun]]a stoji '''Mokoš''' - mati vlažna zemlja i žarko sunce, žensko božanstvo koje je oličenje majke prirode i njezine plodnosti. Mokoš je, kao mogući ostatak [[kult]]a božice majke, njegovanog u većine poljodjelskih društva, možda i mnogo drevnija od muških slavenskih bogova.<br> Ime Mokoš moglo bi doći možda od grčke riječi mogosoi što znači muka, nevolje. Korijen Mok trebalo bi da znači ružan, gadan; s tim korijenom dolaze u vezu naše riječi mokar, mok-rina. Ime ove boginje najčešće se povezuje sa rječju mek, pa je tako Mokoš u relaciji sa nečim što je mekano. Budući boginja pletilja i zaštitnica ovaca, najvjerovatnije je da se pridjev meko odnosi na ovčije runo. Takođe, Mokoš može biti povezana i sa pridjevom mokro, zbog čega su neki autori skloni da je identifikuju sa Majkom Vlažnom Zemljom.
 
<br>
Mokoš također sudjeluje u božanskom sukobu. Izvorno je Perunova supruga, ali bi šest mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtvih k njegovu neprijatelju [[Veles]]u (simbolični prikaz kretanja sunca).<br>
Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje - u mnogih slavenskih naroda dugo poslije pokrštavanja preživio je običaj da joj se kao ponuda ostavi pramen vune kraj peći kako bi pomogla u ovim poslovima.<ref>Belaj, Vitomir: "Hod kroz Godinu - Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.</ref>