Hrvatsko proljeće: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 11:
Komunistička vlast koju su pretežito činili [[Komunistička nomenklatura|dogmati]] i karijeristi, a koje je predvodio već ostarjeli maršal [[Tito]] - smijenila je hrvatsko komunističko, no osviješteno i politički liberalno vodstvo.<ref name="HICbr.227">[http://www.hic.hr/dom/227/dom01.htm HIC] ''[[Dom i svijet]]'', Broj 227. Željko Toth: 27-godišnjica sloma hrvatskog proljeća. Događaj koji je izmijenio smjer hrvatske povijesti</ref> Hrvatska je gušenjem Hrvatskoga proljeća zamalo utonula u dvadesetogodišnji, dugotrajan mrak i [[hrvatska šutnja|muk]],<ref name="HICbr.227"/> ali je ipak [[1980-ih]] došlo do liberalizacije komunističke vlasti.
Korijeni su mu pak nastali u prvim godinama poraća 2. svjetskog rata. Pokret je bio iz više središta koja su djelovala neovisno jedna o drugima. To su bili KPH (SKH), hrvatska sveučilišna središta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Sarajevu, Mostaru i Osijeku, Katolička Crkva, HAZU (ondašnja JAZU), [[Hrvatska matica iseljenika]] (ondašnja Matica iseljenika Hrvatske), [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski institut za povijest|Institut za povijest radničkog pokreta]], razni nakladnici te velika poduzeća.<ref name="Cerovac">[http://pollitika.com/masovni-pokret-u-hrvatskoj-1971-godine-0 Pollitika] [[Ivan Cerovac]]: Masovni pokret u Hrvatskoj 1971.godine, 16. srpnja 2007.</ref> Nezadovoljnici u vladajućoj stranci su stvorili oporbu nakon što je ubijen [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]]. Daljnji poticaj zbijanju redova bila su očita izigravanja hrvatskih gospodarskih i političkih interesa u komunističkoj Jugoslaviji.<ref name="Cerovac"/> Od 1955. na čelu tog pokreta je [[Većeslav Holjevac]], a onda uz njega se pojavljuju djelom [[Ivan Šibl]], [[Marko Koprtla]], generali JNA dr. [[Franjo Tuđman]], [[Nikola Kaić]], [[Ivan Rukavina]], [[Janko Bobetko]], admiral JRM [[Srećko Manola]], pukovnik JNA [[Ivan Mutak]], [[Zvonimir Komarica]], razni hrvatski partizanski borci, brojni umjetnici, novinari te mlađi politički radnici. Cilj te nacionalno svjesne struje u SKH bio je sukladno mogućnostima i ideoloških ograničenja u SR Hrvatskoj obrazovati stranačke kadrove koji će biti nacionalno orijentirani te ih razmjestiti diljem važnih mjesta u državnoj, gospodarskoj i stranačkoj upravi a radi suzbijanja centralističkih tendencija iz Beograda.<ref name="Cerovac"/>
[[Datoteka:Deklaracija.jpg|200px|minijatura|desno|'''''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]''''' objavljena je [[1967.]] zbog gotovo provedenog utrnuća [[Hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]]]]
| |||