Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
kategorije |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Na mjestu Šuplje crkve su stari kršćani sagradili [[ranokršćanstvo|ranokršćansku]] crkvu i groblje. [[Hrvati]] su na temeljima ranokršćanske podigli novu crkvu, dotada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red [[Predromanika|predromaničkih]] crkava 11. stoljeća. Starija crkva je još znatno vidljiva, te se njeni zidovi i danas lijepo vide pod ogradom koja odvaja arheološko nalazište od neposredno položene ceste što vodi u Majdan.
Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan, vezan za vladarsku kuću. Opat samostana, Urso, bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to na nedjelju [[8. listopada]] [[1075.]] ili [[1076.]] godine, na blagdan [[Sveti Dimitrije|sv. Dimitrija]] po zapadnom kalendaru, što je i krsno ime Zvonimirovo ([[Dmitar Zvonimir]]). Papin poslanik [[Gebizon]] († iza 1097.) predao mu je zastavu, mač i žezlo kao simbole vlasti, a tako su se krunili rimsko-njemački carevi i ostali kraljevi u Europi, pa je Zvonimir prvi i posljednji hrvatski kralj koji se krunio na taj način. <ref>Dragutin Pavličević, ''Povijest Hrvatske'', Zagreb: Naklada Pavičić, 2007., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 68</ref>
Možda su uspomene na taj događaj i poznate skulpture s oltarne pregrade koji se danas nalaze u [[Splitska katedrala|splitskoj katedrali]]. Neki znanstvenici vjeruju da [[plutej]]i koji danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana, među kojima je najpoznatiji onaj što se obično interpretira kao prikaz hrvatskog vladara na prijestolju, potječu upravo iz krunidbene crkve.
| |||