'''Luka Marić''' ([[Papići|Papići]], [[24. veljače|24. veljače]] [[1899.|1899.]] - [[Tisno|Tisno]], [[17. lipnja|17. lipnja]] [[1979.|1979.]]) bio je hrvatski [[mineralogija|mineralog]] i [[petrologija|petrolog]]<ref name="Prvi izvor" />.
== Životopis ==
Osnovnu školu završio je u [[Srednja Meminska|Meminskoj]], nižu gimnaziju u [[Petrinja|Petrinji]], a višu u [[Karlovac|Karlovcu]] 1918. Nakon završene više gimnazije pohađaPohađao [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet u Zagrebu]], grupu prirodopis i kemija,ute trajanjudiplomirao odi 1918.položio doprofesorski ispit 1922. godine. Zatim predaje u gimnazijama u [[Srbobran|Srbobranu]] i [[Ogulin|Ogulinu]] od 1922. do 1924. godine. Zahvaljujući svojim sposobnostima dobiva dvogodišnju stipendiju za specijalizaciju u [[Francuska|Francuskoj]], u [[Pariz|Parizu]] i [[Nancy|Nancyu]]. Za vrijeme svog boravka u Francuskoj uči od svjetski poznatih mineraloga i geokemičara Lacroixa i [[Volodimir Ivanovič Vernadskij|Vernadskog]]. Od 1925. do 1931. godine radi kao kustos Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu<ref name="Treći izvor" />. DiplomiraoDoktorirao je 1928. godine na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Od 1931. godine pa sve do umirovljenja 1969. godine radi kao docent, izvanredni te na kraju i redovni profesor mineralogije, petrologije i nauka o rudnim ležištima na [[Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu|Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu]]. Osim ovih predavao je i niz predmeta iz područja geoznanosti na odjelima nekadašnjeg Tehnološkog fakulteta, arhitektonskom, građevinskom, geodetskom i kemijskom, koji su kasnije postali samostalni fakulteti. Usporedno svemu navedenome bio je i predstojnik Zavoda za mineralogiju, petrologiju te ekonomsku geologiju 41 godinu. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bježi od [[Ustaše|ustaškog]] režima u [[Ljubljana|Ljubljanu]] gdje radi kao honorarni nastavnik od 1941. do 1945. godine. Tijekom svoje duge i bogate znanstvene i stručne karijere putuje diljem [[Europa|Europe]], te jednim dijelom [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] <ref name="Drugi izvor" />.
== Znansveni rad i doprinos==
Svoje prvo djelo pod nazivom objavio je 1928. godine. Ovim radom započeo je razvoj petrologije na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Prvi je na ovim prostorima upotrijebio kemijski sastav stijene kako bi izradio varijacijske dijagrame pomoću kojih bi opisao genezu stijena. Veliki dio njegove karijere se odnosio na magmatske stijene <ref name="Drugi izvor" /> . Među bitnijima se svakako ističu petrografska istraživanja magmatskih stijena u Staroj Raški te ofiolitna zona iz doline rijeke [[Lim (rijeka)|Lim]] gdje je prvi iskoristio kvantitativnu kemijsku analizu i detaljno mikroskopsko istraživanje bazičnih i ultrabazičnih stijena.
