Otvori glavni izbornik

Promjene

Nadopunio Anders Jonas Ångström
 
Na temelju toga su [[Gustav Robert Kirchhoff|G. R. Kirchoff]] i [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsen]] razradili takozvanu spektralnu analizu, to jest određivanje kemijskog sastava različitih tvari pomoću spektra. Isto tako i tamne crte u apsorpcionom spektru služe za određivanje prisutnosti pojedinih elemenata. Pomoću spektralne analize otkriven je element [[helij]] najprije na [[Sunce|Suncu]], a onda na [[Zemlja|Zemlji]]. Isto tako su otkriveni elementi [[rubidij]], [[cezij]] i [[talij]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
== Ångstrom ==
{{Glavni|Ångstrom}}
 
'''Ångstrom''' (oznaka Å) je [[mjerna jedinica]] za duljinu. Imenovana je po švedskom fizičaru A. J. Ångströmu, jednom između osnivača [[spektroskopija|spektroskopije]]. 1 Ångstrom (Å) je jednak 10<sup>-10</sup> [[metar]]a, 10<sup>-7</sup> mm ili 0,1 nm. Ångstrom ne spada među [[SI jedinice|SI jedinice]], upotrebljava se prije svega za izražavanje veličine [[atom|atoma]], [[duljina|duljine]] [[Kemijska veza|kemijskih veza]] i [[valna duljina|valnih duljina]] za [[spektar|spektar]] vidne [[svjetlost]]i.
 
== Izvori ==