John Herschel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio John Herschel |
|||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = John Herschel
| slika = Julia Margaret Cameron - John Herschel (Metropolitan Museum of Art copy, restored) levels.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1792.]]
| mjesto_rođenja = [[Slogh]], [[Buckinghamshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[11. svibnja]] [[1871.]]
| mjesto_smrti = [[Collingwood]], [[Kent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Englezi|Englez]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[astronomija]] <br> [[Kemija]], [[fotografija]]
| radna_institucija = Zvjezdarnica kraj [[Capetown]]a, <br> Kraljevsko astronomsko društvo
| alma_mater = [[Eton College]] <br> [[Sveučilište u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Pirheliometar]] <br> [[Fotografija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1813.) <br> [[Copleyeva medalja]] (1821.)
| religija =
| fusnote =
}}
[[datoteka:DR01 pyrheliometer 1.jpg|mini|300px|desno|[[Pirheliometar]], istraživački tip.]]
'''John Herschel''', punim imenom '''John Frederick William Herschel''' ([[Slogh]] kod Windsora, 7. ožujka 1792. - [[Collingwood]] kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski [[astronom]], [[matematičar]], [[kemičar]] i [[fotografija|fotograf]]. Sin je [[William Herschel|Fredericka Williama Herschela]] i nećak [[Caroline Lucretia Herschel|Caroline Lucretie Herschel]]. Nastavio očevo istraživanje [[maglica]], [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] i dopunjavao njegove [[Zvjezdani katalog|zvjezdane kataloge]]. Izgradio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] kraj [[Capetown]]a (1834.), opažao južno nebo te sastavio ''Opći katalog maglica i zvjezdanih skupova'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''A General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars'', 1864.), koji je poslije prerastao u ''Novi opći katalog'' (eng. ''New General Catalogue'', NGC). Razvijao [[fotografija|fotografiju]] (uveo nazive [[pozitiv]] i negativ), osobito astronomsku fotografiju. Izumio je [[pirheliometar]]. Imenovao 7 [[Saturnovi prirodni sateliti|Saturnovih satelita]] ([[Diona (mjesec)|Diona]], [[Encelad (mjesec)|Enkelad]], [[Japet (mjesec)|Japet]], [[Mimas (mjesec)|Mimas]], [[Reja (mjesec)|Reja]], [[Tetija (mjesec)|Tetija]] i [[Titan (mjesec)|Titan]]) i 4 [[Uranovi prirodni sateliti|Uranova satelita]] ([[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Oberon (mjesec)|Oberon]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Umbriel (mjesec)|Umbrijel]]). Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') od 1813. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] (J. Herschel) i [[Mars]]u (Herschel). <ref>'''Herschel, John Frederick William''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25232] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Otkrio je 525 [[maglica]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] te 3300 [[dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]]. Astronomijom se bavio od 1816. Njemu u čast ime su dobili Herschelov otok u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, planina Herschel na [[Antarktika|Antarktici]], [[Mjesečev krater]] [[John Herschel (Mjesečev krater)|John Herschel]] te djevojačka škola Herschel (eng. ''Herschel Girls' School'') u [[Capetown]]u.
== Pirheliometar ==
{{Glavni|Pirheliometar}}
'''Pirheliometar''' ili '''aktinometar''' je [[mjerni instrument]] kojim se mjeri koliko neko [[zračenje]] može zagrijati [[tvar]]. Najčešće se primjenjuje za stalno (kontinuirano) zapisivanje izravnoga [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]]. Izumio ga je John Herschel. <ref>'''pirheliometar (aktinometar)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48377] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>
Pirheliometar služi za mjerenje samo izravnog [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]], za razliku od [[piranometar|piranometra]], koji mjeri ukupno Sunčevo zračenje, raspršeno i izravno ozračenje na vodoravnu plohu. Mjerenje izravnog (direktnog) Sunčevog zračenje je svakako jedno od najsloženijih mjerenja u određivanju potencijala energije [[Sunce|Sunca]]. On se sastoji od [[Termočlanak|termočlanaka]] na dnu uskog [[cilindar|cilindra]], tako je [[vidni kut]] instrumenta samo oko 5°, odnosno 0,005 [[steradijan]]a. Takvom geometrijom se omogućava registracija samo zračenja koje dolazi iz uskog pojasa oko Sunčevog diska. Prijemna površina instrumenta u svakom trenutku mora biti okomita na Sunčeve zrake tako da pirheliometri moraju pratiti [[Sunce]] po nebu uz kutnu grešku manju od 0,75° (proizvodač ''Kipp & Zonnen'') ili 1,5° (proizvodač ''Epply''), što zahtijeva složen i precizan mehanički sustav za praćenje kretanja Sunca. Takvi sustavi za dvoosno praćenje Sunca su za red veličine skuplji od samog mjernog instrumenta. Izmjerene podatke je potrebno normalizirati na [[Astronomska jedinica|srednju udaljenost Zemlje od Sunca]], a instrument kalibrirati prema instrumentu više klase, prema standardu [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] 9060:1990 E. <ref>[http://www.global-greenhouse-warming.com/pyrheliometer.html] Global-greenhouse-warming.com </ref>
[[Raspršeno Sunčevo zračenje]] se može mjeriti piranometrom ako se Sunčev disk zasjeni tako da do instrumenta ne može doći izravno Sunčevo zračenje. To se može postići na više načina. Najčešće se za zasjenjivanje koristi polukružna ili kružna metalna traka, promjera od 0,5 do 1,5 m orijentirana u smjeru istok zapad tako da zasjenjuje Sunčev disk od izlaska do zalaska Sunca, s vidnim kutnom zasjenjenja dovoljnim da potpuno blokira Sunčev disk (na primjer 10,6° za model ''Kip&Zonen CM 121B'').<ref>[http://www.kippzonen.com/?productgroup/881/Pyrheliometers.aspx] Kippzonen.com </ref> <ref>[http://www.hukseflux.com www.Hukseflux.com] Hukseflux.com</ref>
== Fotografija ==
{{Glavni|Fotografija}}
'''Fotografija''' je postupak dobivanja trajne slike predmeta djelovanjem [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (najčešće [[svjetlost]]i, to jest vidljivog dijela [[Spektar (fizika)|spektra]]) na fotoosjetljivu podlogu. Fotografija je također i pojedinačna slika dobivena tim postupkom. Svjetlost odražena od stvarnog predmeta projicira se na fotoosjetljivu podlogu [[Optički sustav|optičkim sustavom]], najčešće [[objektiv]]om [[kamera|kamere]] ili [[Fotoaparat|fotografskog aparata]], i uzrokuje na njoj promjene koje su kod klasičnih fotografskih postupaka fotokemijske, a kod [[Digitalna fotografija|digitalne fotografije]] fotoelektrične naravi. Naziv fotografija prvi je upotrijebio britanski znanstvenik J. F. W. Herschel 1839. <ref>'''fotografija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20254] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> J. F. W. Herschel je uveo nazive pozitiv i negativ, a razvijao je osobito astronomsku fotografiju.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||