Taljenje: razlika između inačica

 

=== Otapanje ===

Uzmimo čašu vode u koju smo stavili [[termometar]] i bacimo zatim u vodu nešto [[Kuhinjska sol|kuhinjske soli]]. Sol će se otopiti, a temperatura vode će pasti. Vidimo da krute tvari mogu prijeći u tekuće stanje otapanjem u izvjesnim tekućinama. Tekućina u kojoj se neka tvar otapa zove se [[otapalo]], a nastala tekućina naziva se [[otopina]]. Iz tog se pokusa vidi da se za otapanje troši [[toplina]]. Omjer između količine otopljene tvari i količine otapala zove se [[koncentracija]] otopine. Često se koncentracija otopine izražava brojem [[Mol (mjerna jedinica)|molova]] otopljene tvari. Molarna otopina je otopina kod koje je u 1 [[litra|litri]] otapala otopljen 1 mol neke tvari. Ako je na primjer u 1 litri vode otopljeno 5,85 [[gram]]a kuhinjske soli koja ima molekularnu masu 58,5, onda je to 1/10 molarne otopine. Količina tvari koja se može otopiti u nekoj tekućini ovisi o temperaturi. Što je temperatura viša, to se može otopiti veća količina tvari i obratno. Ako otopina sadrži najveću količinu tvari koja se može otopiti kod određene temperature, to je zasićena otopina. Ako sadrži manje tvari, onda je nezasićena, a ako sadrži previše, to je prezasićena otopina. Suvišna količina tvari u tom slučaju izlučuje u krutom stanju, to jest nastaje [[kristalizacija]]. Vidjeli smo da je za otapanje potrebna određena količina topline; ta se količina topline ne dovodimo izvana, [[tekućina]] se ohlađuje pri otapanju krute tvari. Na taj se način mogu dobiti otopine niskih temperatura koje se zovu hladne smjese. Na primjer smjesa od 3 dijela leda i jednog dijela soli može postići temperatura od -21 °C. U tekućinama se mogu otapati i [[plin]]ovi, i to vrlo velika količina. Otapanje plinova u tekućinama zove se [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]].