Razlika između inačica stranice »Nedjeljko Fabrio«

Dodano 28 bajtova ,  prije 2 godine
bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
== Životopis ==
 
Rodio se je u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.<ref name="Župan">Ivica Župan: Slikovnice pune legendi, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4. </ref>
 
Školovao se u Rijeci, gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]. PredavačBio je predavač u [[narodno|Narodnom sveučilištu]], dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba, a danaste profesor na [[Akademija|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Također je bio [[Pripovjetka|Pripovjedačpripovjedač]], [[drama|dramski]] pisac i prevoditelj.
 
Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu eksodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu »Vježbanje života«. Djelo je nakon dramaturške obrade dr. Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.
 
Nedjeljko Fabrio živiživio je i radiradio u [[Zagreb|Zagrebu]]. DanasBio je redovni član [[HAZU]] i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je, predsjednik [[DHK]], član [[Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa|Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa]]. PišePisao je i objavljujeobjavljivao glazbene kronike i [[glazbena kritika|kritike]]. Dobitnik je zapaženih nagrada. Sudionikte sudionik [[Jadranski književni susreti|Jadranskih književnih susreta]].
 
PišePisao je prozna djela velikavelikoga opsega, s temama iz riječke prošlosti.<ref name="Župan"/>
Njegov rad često su pratile različite kontroverzije, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]], koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "''Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo''".{{nedostaje izvor}}
 
 
Napisao je i prvi roman o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca [[Miljenko Jergović|Miljenka Jergovića]], dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.{{nedostaje izvor}}