Inačica od 12. kolovoza 2018. u 04:29 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. kolovoza 2018. u 08:10 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 32: === Pogibija === ~~Prema~~* Po službenoj verziji, ubili su ga četnički elementi u Narodnooslobodilačkom pokretu i bacili u jamu, 20. listopada 1941. godine u selu [[Veliko Očijevo]], prilikom njegovog povratka iz [[Drvar]]a u Liku. Krajem osamdesetih godina, javila se još jedna verzija Oreškovićeve smrti, koja dovodi u vezu i njegovo navodno protivljenje prema službenoj politici KP Hrvatske. * General [[Gojko Polovina]], zapovjednik [[Šesta lička divizija NOVJ-a\|Šeste ličke divizije]] koji se borio zajedno s Oreškovićem, dao je svoj alternativni opis, Markove pogibije, u [[časopis]]u ''Studentu'', a također i u svojoj knjizi ''Svedočenje: prva godina ustanka u Lici'' i imenovao je dvojicu partizana{{pojasniti\|Treba navesti imena.}} koji su navodno ubili Oreškovića u selu Velikom Očijevu. Sam Polovina je, po vlastitom svjedočenju, znao da je zapovijedao partizanskim postrojbama koje su se ponašale više kao četnici nego kao partizani, rekavši da su se one sastojale samo od Srba i da su vršile odmazde nad hrvatskim stanovništvom.▼ * Po povjesničaru [[Ivo Banac\|Ivi Bancu]] Marka Oreškovića ubili su Srđan Rodić, Dušan Jovičić i Jovica Šipka, članovi KPJ ćelije u Očijevu.<ref>Ivica Radoš, [https://www.vecernji.hr/premium/tvrdnja-partije-nediferencirani-ustanici-su-ubili-krntiju-592102 ''Tvrdnja Partije: 'Nediferencirani' ustanici su ubili Krntiju'']:{{citat2\|(...) suprotno tvrdnjama komunističke historiografije, nisu četnici ubili Marka Oreškovića-Krntiju. Njegove ubojice bili su Srđan Rodić, Dušan Jovičić i Jovica Šipka, članovi KPJ ćelije u Očijevu, koji su sudjelovali u kulenvakufskom masakru rujna 1941. godine, a u kojemu je ubijeno najmanje 1670 muslimana, uključujući žene i djecu. Po jednom mišljenju Orešković je bio žrtva vlastite politike jer je promicao oružani ustanak na liniji srpskog nacionalizma. Njegova smrt još je jedan razlog zašto se ustanak u Srbu ne može predstavljati “antifašističkim” te uopće slaviti u demokratskoj Hrvatskoj – zaključio je prof. Ivo Banac.}}, vecernji.hr, 31. srpnja 2013., pristupljeno 12. kolovoza 2018.</ref> ▲General [[Gojko Polovina]], zapovjednik [[Šesta lička divizija NOVJ-a\|Šeste ličke divizije]] koji se borio zajedno s Oreškovićem, dao je svoj alternativni opis, Markove pogibije, u [[časopis]]u ''Studentu'', a također i u svojoj knjizi ''Svedočenje: prva godina ustanka u Lici'' i imenovao je dvojicu partizana koji su navodno ubili Oreškovića u selu Velikom Očijevu. Sam Polovina je, po vlastitom svjedočenju, znao da je zapovijedao partizanskim postrojbama koje su se ponašale više kao četnici nego kao partizani, rekavši da su se one sastojale samo od Srba i da su vršile odmazde nad hrvatskim stanovništvom. == Nasljeđe == * Mjesec dana nakon pogibije, prvi partizanska bojna formirana u Hrvatskoj dobila je naziv Bataljun „Marko Orešković“, a njegovo ime nosila je i Prva lička proleterska udarna brigada Šeste ličke divizije. Za narodnog heroja Jugoslavije proglašen je [[26. srpnja]] [[1945.]] godine. * Poslije rata, Marko Orešković postao je jedna od ikona Narodnooslobodilačke borbe. Njegovo ime nosile su mnoge ulice i trgovi, škole, vojarne i druge državne institucije. Selo [[Tomislavci]] kraj [[bačka Topola\|Bačke Topole]], poslije dolaska kolonista iz Like, [[1946.]] godine, promijenilo je naziv u Oreškovićevo i nosilo ga sve do [[2003.]] godine. Ulica Vojvode Anđelka na Zvezdari u Beogradu nosila je to ime od 1903. do 1946. godine kada je preimenovana u ulicu Marka Oreškovića.▼ ▲Poslije rata, Marko Orešković postao je jedna od ikona Narodnooslobodilačke borbe. Njegovo ime nosile su mnoge ulice i trgovi, škole, vojarne i druge državne institucije. Selo [[Tomislavci]] kraj [[bačka Topola\|Bačke Topole]], poslije dolaska kolonista iz Like, [[1946.]] godine, promijenilo je naziv u Oreškovićevo i nosilo ga sve do [[2003.]] godine. Ulica Vojvode Anđelka na Zvezdari u Beogradu nosila je to ime od 1903. do 1946. godine kada je preimenovana u ulicu Marka Oreškovića. == Literatura == * ''Narodni heroji Jugoslavije'', ''Mladost'', Beograd, 1975. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Orešković, Marko}}

Marko Orešković: razlika između inačica