Uskoci: razlika između inačica

Pojam '''uskoci''' dolazi od hrvatske riječi ''uskočiti'', a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom [[Katoličanstvo|katolički]] bjegunci iz područja [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna|Bosne]] koji su se nalazili pod [[Osmansko Carstvo|Osmanskom]] okupacijom. Uskoci su napustili svoju domovinu početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] zbog osmanskih osvajanja. Povijest uskoka može se pratiti sve od borbi hercegovačkih klanova kao što su [[Drobnjaci]]. Kasnije su se iz njih na ovim područjima razvili upadajući (''uskačući'') uskoci. Naime, tim je uskocima uspjelo hercegovačkim područjima unutar Osmanskog carstva osigurati određeni stupanj autonomije. Njima se pridružuju i Hrvati sas obale koji bježe od okrutnosti i okova sas venecijanskih galija.

Većina uskoka okupila se u [[Dalmacija|Dalmaciji]] na posjedima hrvatskoga zapovjednika [[Petar Kružić|Petra Kružića]] u [[Klis]]u i okolici. Klis, kao grad i utvrda (strateški važna i do danas očuvana Tvrđavatvrđava Klis) postaje mjesto življenja i borbe uskoka. Padom Bosne Turci napreduju prema obali. Dolaze do Klisa koji zaustavlja njihovo daljnje prodiranje prema zapadu. Kružić i uskoci odolijevaju turskoj sili tokom više od dva desetljeća neprestanih opsada i krvavih bitki. Naposljetku, 12. ožujka 1537. god. nakon pogibije Petra Kružića i mnogih branitelja, Turci zauzimaju Klis.

Kada su [[1537.]] Osmanlije osvojiliosvojile Klis, uskoci su se morali preseliti u [[Senj]]. Od tuda su nastavili voditi ogorčenu borbu kako protiv Osmanlija tako i protiv [[Mletačka Republika|Venecije]], pogotovo na obali kod [[Zadar|Zadra]]. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka [[tvrđava Nehaj]].

U Senju su uskoci započeli s dopuštanjemdopuštenjem [[Habsburška Monarhija|Austrije]] vršiti [[gusar]]ske napade na venecijanske brodove. Mletačkoj Republici nije nikad uspjelo dovesti uskoke pod svoju kontrolu.

Taj je čin [[1612.]] godine bio povod [[rat]]u između Austrije i Venecije, čijim su završetkom uskoci morali napustiti Senj. Njihovi su brodovi bili spaljeni, dok su sami uskoci bili [[1617.]] godine preseljeni na područja [[Karlovac|Karlovca]] te na [[Kupa|Kupu]], gdje je već od [[1524.]] živio jedan dio uskoka u [[Žumberak (gorje)|Žumberačkom gorju]]. U borbama koje su na tim područjima nastavljene protiv Turaka kasnije se je kasnije razvila jezgra [[Vojna krajina|Vojne krajine]] koja je u Osmansko-austrijskim ratovima od [[1683.]] do [[1699.]] i od [[1788.]] do [[1791.]] Turcima pružala otpor.

Uz doseobu uskoka u Žumberak vezana je i [[Žumberačka Bogorodica|Žumberačka Bogorodica]]. Uskoci su na Žumberak sa sobom prigodom doseobe u Žumberak u 16. stoljeću donijeli sliku Blažene Djevice Marije koja drži svog mrtvog Sina. Od tada se vjernici mole se pred slikom Žumberačkežumberačke Bogorodice, njenu sliku nose u procesijama. Svaka žumberačka kuća stavlja lik Žumberačkežumberačke Bogorodice na najljepše mjesto. Žumberački vjernici vrlo su privrženi Presvetoj Bogorodici, kojoj se utječu, iskreno mole i zazivaju je u svojim potrebama.<ref>[http://uskok-sosice.hr/uoci-subotnje-proslave-u-stojdragu-donijet-lik-zumberacke-bogorodice/ Uoči subotnje proslave u Stojdragu donijet lik Žumberačke Bogorodice], Udruga Uskok Sošice, 3. rujna 2015.</ref>