|
|zanimanje=[[pravnik]], [[glazbenik]]
}}
'''Ivo Josipović''' ([[Zagreb]], [[28. kolovoza]] [[1957.]]), treći [[predsjednik Republike Hrvatske]] u mandatu od [[18. veljače]] [[2010.]] do [[18. veljače]] [[2015.]] Sveučilišni je profesor kaznenogKaznenopravnih pravaznanosti na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, [[skladatelj]] i političar. Do izbora na dužnost predsjednika Republike Hrvatske bio je zastupnik u 5. i dijelu 6. saziva Hrvatskog sabora od [[2003.]] do [[2010.]] godine.
== Politička karijera ==
ČlanPrva poveznica Josipovića s politikom bila je članstvo u [[Savez komunista Hrvatske|SKH]]-a od 1980. godine, ipri čemu nije obnašao ikakvu dužnost. Od 1998. sudjelovao je tijekom demokratskih promjena u njegovojHrvatskoj u transformaciji tijekomSKH demokratskihiz promjenatadašnje društveno-političke organizacije u Socijaldemokratsku partiju (SDP) primjerenu demokratskom društvu. Napisao je prvi statut te stranke. Godine 1994. napušta politiku te se u potpunosti posvećuje pravu i umjetnosti. Na poziv [[Ivica Račan|Ivice Račana]] 2003. godine vraća se u politiku, postaje neovisnim zastupnikom izabranim na listi [[SDP]]-a u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Hrvatskom saboru]]<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=55 Stranice Hrvatskog sabora - Zastupnici 5. saziva Hrvatskoga sabora]</ref> i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. U mandatu od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada [[Zagreb]]a. Godine 2007. ponovno je izabran u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Hrvatski sabor]]. U Saboru je radio u odborima za zakonodavstvo, pravosuđe i Ustav, poslovnik i politički sustav te bio članom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Član SDP-a<ref>{{Citiranje časopisa|title=Hrvatski sabor - Ivo Josipović|url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2194|accessdate=2018-08-11}}</ref> postao je u kolovozu 2008., a članstvo mu je prema odredbama Ustava prestalo stupanjem na dužnost Predsjednika Republike 2010. godine. Završetkom mandata Predsjednika Republike nije se vratio u članstvo SDP-a, nezadovoljan politikom tadašnje vladajuće lijeve koalicije na čelu s SDP-om i Zoranom Milanovićem, rekavši kako ne želi statirati u SDP-ovoj politici za koju misli da nije dobra.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović: Neću statirati u lošoj politici SDP-a!|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/josipovic-necu-statirati-u-losoj-politici-sdp-a-20150218|work=tportal.hr|accessdate=2018-08-11}}</ref> Josipović je u kampanji za drugi predsjednički mandat predlagao sveobuhvatne promjene Ustava koje bi bile ishodište strukturnih reformi, a koje je Zoran Milanović kao tadašnji šef SDP-a i premijer javno odbio.<ref>{{Citiranje novina|title=Milanović kontra Josipovića: Ne može brate svakih 10 godina promjena Ustava, to je rađeno u SFRJ|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/Milanovic-kontra-Josipovica-Ne-moze-brate-svakih-10-godina-promjena-Ustava-to-je-radeno-u-SFRJ/785591.aspx|accessdate=2018-08-11|language=hr}}</ref> Za predsjednika stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez izabran je 31. svibnja 2015. na osnivačkoj skupštini u hotelu Internacional u Zagrebu.
=== Predsjednički izbori 2009. ===
Kandidaturu za predsjednika republikeRepublike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima, prvima te vrste u Hrvatskoj, pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića rezultatom 65 % - 35 %.<ref>http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=79982 </ref><ref>http://www.voanews.com/croatian/archive/2009-07/2009-07-12-voa7.cfm</ref>
U anketama uoči prvoga kruga [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.-2010.|izbora za predsjednika države 2009.]] uvjerljivo je vodio, te je [[27. prosinca]] [[2009.]] dobio 640.005 glasova od ukupno 4.495.528 prijavljenih birača ili 14,23 %, i najviše glasova (32,42 %) odglasova. svihU biračadrugi kojikrug suizbora izašli na izbore, teušao je zajedno s drugoplasiranim [[Milan Bandić|MilanomMilanomm Bandićem]], koji je kao nezavisni kandidat bioosvojio na drugom mjestu (14,83 %), izborioglasova. ulaz u drugi krug.
U drugom krugu izbora, [[10. siječnja]] [[2010.]], Ivo Josipović je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26 % glasova.<ref>[http://www.izbori.hr/2009Predsjednik/indexr2.html Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske - Potpuni službeni rezultati izbora za predsjednika Republike Hrvatske - 2. krug]</ref>
==== Predsjednički mandat ====
Ceremonija svečane predsjedničke prisege održana je [[18. veljače]] [[2010.]] na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu sv. Marka]] u Zagrebu, a na dužnost je stupio u ponoć 19. veljače 2010.<ref>[http://www.jutarnji.hr/i-bivsi-premijer-ivo-sanader--dosao-na-inauguraciju/571454/ Ivo Josipović prisegnuo!, www.jutranji.hr]</ref> [[Datoteka:20 obljetnica medjunarodnog priznanja RH Sprem Josipovic Milanovic Zagreb 15012012 2.jpg|mini|380px|Ivo Josipović s predsjednikom [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmog saziva]] Hrvatskog sabora [[Boris Šprem|Borisom Špremom]] i desetim [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade Republike Hrvatske]] [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]] na proslavi dvadesete obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske na [[Trg Petra Preradovića|Cvjetnom trgu]] 15. siječnja 2012. u [[Zagreb]]u.]] [[Datoteka: Josipovic-unger.jpg|270px|thumb|Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske i protektor Europske akademije znanosti i umjetnosti i dr. Felix Unger, predsjednik Europske akademije znanosti i umjetnosti.]]
Prvi grad koji je posjetio kao novoizabrani predsjednik 22. siječnja bio je [[Zadar]].<ref>http://www.ezadar.hr/clanak/ivo-josipovic-u-petak-22-sijecnja-u-zadru</ref><ref>http://www.zadarskilist.hr/clanci/23012010/josipovic-ponosan-sam-na-izborni-rezultat-u-zadru</ref> Tom prigodom je bio na obilježavanju [[Operacija Maslenica|akcije Maslenica]].<ref>http://www.zadarskilist.hr/clanci/23012010/josipovic-ponosan-sam-na-izborni-rezultat-u-zadru</ref> Dana [[23. siječnja]] posjetio je [[Sinj]]. U razgovoru s alkarima izrazio mogućnost da Predsjednik Republike opet bude pokrovitelj [[Sinjska alka|Alke]]. <ref>http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/rss/44035</ref> [[2011.]] na slobodu je nakon oslobađajuće presude pušten general [[Ivan Čermak]], a [[2012.]] i general [[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]], te ih je Josipović tim povodom primio. <ref>https://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Gotovina#cite_note-6</ref> Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora u prosincu 2011.]] na kojima je pobijedila [[Kukuriku koalicija]] sastavljena od [[SDP]]-a, [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a, [[IDS]]-a i [[HSU]]-a, za mandatara je imenovan [[Zoran Milanović]], predsjednik [[SDP]]-a. Zajedno sa predsjednicom vlade [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] i drugim čelnicima država EU potpisao je [[9. prosinca]] [[2011.]] [[Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji]]. U siječnju 2012. održan je [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji|referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji]] na kojemu su se građani izjasnili da žele da [[Hrvatska]] postane [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|zemlja članica EU]]-a. Hrvatska je [[1. srpnja]] [[2013.]] postala 28. članica [[Europska unija|Europske unije]]. [[1. prosinca]] [[2013.]] održan je [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendum o ustavnoj definiciji braka]], na kojemu se je 65% glasača izjasnilo da u [[Ustav]] treba unijeti da je "brak zajednica žene i muškarca".<ref> Bojan Arežina, Ivica Kristolović, [http://www.vecernji.hr/za-i-protiv/referendum-906121/live Konačni rezultat: ZA 65,87 posto, PROTIV 33,51 posto], Večernji list, 2. prosinca 2013. </ref> Josipović je građane poticao da se izjasne protiv takvog postupka.<ref> [http://www.vecernji.hr/forum/tema/josipovic-izici-cu-na-referendum-i-glasovati-protiv-184750?page=2 Večernji.hr:Josipović: Izići ću na referendum i glasovati protiv] </ref> Posljednja godina Josipovićevog mandata obilježena je [[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|izborima za Europski parlament]], te [[Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.|razornim poplavama u istočnoj Hrvatskoj]].
|
