Brojilo električne energije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Brojilo električne energije |
Nadopunio Brojilo električne energije |
||
Redak 1:
[[datoteka:Electricity Counter.jpg|mini|desno|250px|[[Brojilo]] na kojem se očitava potrošena [[električna energija]].]]
[[datoteka:ElectricityMeterMechanism.jpg|mini|desno|250px|Indukcijsko brojilo: 1. [[napon]]ski [[elektromagnet]], 2. [[Električna struja|strujni]] elektromagnet, 3: [[stator]]: koncentrirano i ograničavajuće [[magnetsko polje]], 4: [[aluminij]]ska [[Rotor (elektrotehnika)|rotorska]] pločica, 5: trajni [[magnet]] za regulaciju kod velikih [[opterećenje|opterećenja]], 6: [[osovina]] rotora s [[Pužni prijenos|pužnim prijenosom]], 7: [[mehanizam]] [[Broj okretaja|brojanja okretaja]].]]
[[datoteka:ThreePhaseElectricityMeter.jpg|mini|desno|250px|[[Trofazna struja|Trofazno]] indukcijsko brojilo koje mjeri [[Elektroenergetski sustav|dovod električne energije]] 100 A 240/415 V. Vodoravna [[aluminij]]ska [[Rotor (elektrotehnika)|rotorska]] pločica se vidi u središtu brojila.]]
[[datoteka:ISKRA ME100-D1A51-V12G12.JPG|mini|desno|250px|Djelovi suvremenog [[elektroničko brojilo|elektroničkog brojila]].]]
[[datoteka:Drehstromzaehler 01 KMJ.jpg|mini|desno|250px|Dvotarifno električno brojilo.]]
'''Brojilo električne energije''' ili '''električno brojilo''' je [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] koji, radi obračuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i bilježi [[električna energija|električnu energiju]] što se kroza nj prenosi. Postavlja se na odabrano mjerno (obračunsko) mjesto, i pokazuje ukupnu električnu energiju koja je njime prostrujala od početka [[mjerenje|mjerenja]]. <ref>'''električno brojilo''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
Line 13 ⟶ 19:
Naprednija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju ([[električni otpor]]). Osim energije, elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko [[GSM]] ili fiksnog [[modem]]a. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (eng. ''Automatic Meter Reading''). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove obračunsko razdoblje (eng. ''Billing Period''). Elektronička brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko vlastitog [[Sat (instrument)|sata]] i spremljenih uklopnih vremena. Ovakva brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila. Ovaj tip jednosmjerne, spore, grupne komunikacije se naveliko koristi u [[energetika|energetici]] za upravljanje.
=== Indukcijsko brojilo ===
{{Glavni|Elektromagnetska indukcija}}
'''Indukcijsko brojilo''' je [[Monofazna struja|jednofazno]] brojilo za [[Izmjenična električna struja|izmjeničnu struju]]. Sastoji se od dvaju [[elektromagnet]]a, strujnog i naponskog, i između njih postavljene okrugle [[aluminij]]ske pločice, što se pod njihovim zajedničkim djelovanjem vrti brzinom razmjernom [[električna snaga|električnoj snazi]] u tome trenutku, koju brojilo kroz određeno vrijeme bilježi kao utrošenu [[električna energija|električnu energiju]]. Aluminijska pločica slijedi [[Okretno magnetsko polje|elektromagnetsko okretno polje]] proizvedeno [[električna struja|električnom strujom]] i [[napon]]om, koji pobuđuju pripadne elektromagnete i stvaraju [[zakretni moment]]. Vrtnjom pločice pokreće se [[mehanizam]] brojanja okretaja ili elektronički [[pretvornik]] za bilježenje [[impuls]]a razmjernih [[Broj okretaja|broju okretaja]]. Posebnom je izvedbom elektromagneta omogućeno da se brojilo ugodi tako da bilježi [[Električni otpor|radnu ili jalovu energiju]]. Pri mjerenju energije u višefaznim elektroenergetskim mrežama upotrebljavaju se i višefazne izvedbe indukcijskih i drugih brojila, pri čemu se u isto kućište ugrađuje potreban broj jednofaznih brojila.
=== Elektroničko brojilo ===
{{Glavni|Elektroničko brojilo}}
'''Elektroničko brojilo''' ima nekoliko prednosti nad indukcijskim, na primjer daljinsko optičko očitavanje bez nazočnosti potrošača, računalnu obradbu svih registriranih stanja i drugo, ali se ne primjenjuje često. Razlog je tomu nepovjerenje korisnika prema novim rješenjima zaštite interesa obiju strana te još uvijek neznatna razlika u [[Cijena|cijeni]]. U Europi su i dalje vrlo raširena indukcijska brojila (točnost 1 do 2%), dok su ih elektronička brojila, s točnošću i do 0,01%, potpuno zamijenila samo u razmjeni većih količina električne energije i kao [[etalon]]ska brojila u umjernim laboratorijima.
=== Brojilo jalove energije ===
U isporuci električne energije velikim potrošačima, s trošilima kakvi su na primjer [[elektromotor]]i, veliki [[elektromagnet]]i, jaki [[Dizalica|dizalični]] [[pogon]]i, [[valjanje|valjaonice]], proizvođač ima povećane troškove u izgradnji energetskih izvora ([[elektrana]]) i sustava za prijenos i razdiobu električne energije (mreže, trafostanice, [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetska postrojenja]]) te pri samome mjerenju ukupno isporučene (prividne) energije. Zato veliki potrošači nastoje ugradnjom takozvanih kompenzacijskih elemenata smanjiti udio svojega potroška jalove energije (induktivni jalovi potrošak kompenziraju kapacitivnim elementima i obrnuto), umjesto da im se taj potrošak stalno broji i naplaćuje, što za pojedine vrste pogona može značiti znatnu uštedu, to jest isplativo ulaganje. Postavljanjem dvaju brojila, od kojih jedno mjeri radnu, a drugo jalovu energiju, poboljšavaju se odnosi između distributera i potrošača električne energije.
=== Višetarifno brojilo ===
'''Višetarifno brojilo''' (na primjer dvotarifno brojilo za dnevnu skuplju i noćnu jeftiniju električnu struju) nižom cijenom potiče kupca na povećanu potrošnju u razdobljima kada je potrošnja manja, a višom cijenom na smanjenu potrošnju kada je ona veća, kako bi se smanjila razlika između ugrađene (instalirane) i prosječne snage sustava. Višetarifna brojila imaju dva, tri ili više pokaznika s pridijeljenom cijenom po utrošenome [[kilovatsat]]u, a svaki je od njih aktivan u strogo određenome razdoblju. Uključivanje pojedinoga pokaznika ostvaruje se spregom sa satom kao prigrađenim posebnim uređajem ili sa satom postavljenim i upravljanim iz zajedničkoga nadzornog središta po zadanoj vremenskoj shemi.
=== Brojilo s pokazivačem maksimuma ===
'''Brojilo s pokazivačem maksimuma''' koristi se za posebne namjene mjerenja i obračuna električne energije kod velikih potrošača, na primjer pogona za proizvodnju [[aluminij]]a [[elektroliza|elektrolizom]], velikih elektromotornih pogona tvornica, valjaonica i slično. Njime se može ustanoviti iznos najvećega potroška između dvaju posljednjih očitanja.
=== Vršno brojilo ===
'''Vršno brojilo''' mjeri samo onu električnu energiju koja je utrošena tijekom vremena u kojem je potrošač nadmašio zadano granično opterećenje (graničnu snagu). Prikladnim sustavom izrazito visokih cijena pri obračunu takve vrste potroška, proizvođač električne energije potiče potrošača da vodi računa o svojim vršnim opterećenjima, odnosno da vremenski ravnomjernije rasporedi svoju potrošnju.
=== Ampersatno brojilo ===
'''Ampersatno brojilo''' mjeri utrošenu energiju u [[električni krug|električnim krugovima]] [[Istosmjerna struja|istosmjerne struje]]. Priključuje se u mrežu stalnoga napona napajanja, pa se utrošena energija može iskazati izmjerenim [[Kulon|ampersatima]]. Koristi se u većim industrijskim pogonima [[Galvanizacija|galvanizacije]] ili proizvodnje aluminija, a služi za nadzor potrošnje pojedinih faza tehnološkoga procesa, posebice radi ograničavanja vršnih opterećenja.
== Izvori ==
|