Banovina Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Društvo: +kult ličnosti |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 92:
Najbrojniji nezadovoljnici bili su Srbi u Hrvatskoj, koji su gotovo odmah počeli tražiti autonomiju ili izdvajanja svojih srezova i kotara iz Banovine (primjer je [[Vukovarska rezolucija]]), potpirivani djelovanjem Srpskog kulturnog kluba i pokreta ''Srbi na okup''. [[Srpska pravoslavna crkva]] nije podržavala hrvatsku autonomiju.<ref name="Valenta">[http://www.hic.hr/dom/288/dom19.htm Dom i svijet, br. 288., 20. ožujka 2000.] Anto Valenta: Podjela Bosne i borba za cjelovitost</ref> Mnogi srbijanski političari bili su nezadovoljni Sporazumom, smatrajući da se Hrvatima previše popustilo, rasla je djelatnost [[četnici|četnika]], pro-nacističke organizacije ''Zbor'' [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i sličnih. [[Ustaše]] i drugi hrvatski nacionalisti osuđivali su sporazum sa Srbima i nazivali Mačeka izdajnikom jer su bosanskohercegovačke muslimane smatrali dijelom hrvatskoga naroda. [[Ustaše]] su kao granice "[[Hrvatsko državno pravo|povijesne Hrvatske]]" vidjeli [[Zemun]], rijeku [[drina|Drinu]] i [[Boka Kotorska|Boku Kotorsku]]. Nisu bili zadovoljni ni [[Komunistička partija Jugoslavije|komunisti]], jer su ih vlasti nastavile nesmiljeno progoniti, u čemu su sudjelovale i institucije Banovine Hrvatske. Po njihovoj ocjeni, hrvatska i srpska [[buržoazija]] nagodile su se za vlast i položaje na račun radnika i seljaka.<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/p_kraljevina.html HercegBosna.org] Kraljevina Jugoslavija: Prokleta avlija (1918.-1941.)</ref>
[[Jugoslavenska radikalna zajednica]] (JRZ), koja je od 1935. do 1941. bila vladajuća stranka Kraljevine Jugoslavije, u skladu s politikom središnje vlade mijenja 1939. godine ideologiju - te odustaje od jugounitarizma i počinje se zalagati za federalizam. Promjena ideologije uvjetovala je neformalni raspad JRZ-a na slovensku, muslimansku i srpsku frakciju, a ubrzo i raspad srpske frakcije na pristalice federalnoga uređenja Jugoslavije te na pristalice stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Regan|first=Krešimir|authorlink=|coauthors=|title=Djelovanje Jugoslavenske radikalne zajednice u doba Banovine Hrvatske (1939–1941)|url=https://hrcak.srce.hr/file/163237|date=|year=2007.|month=|journal=Studia lexicographica|volume=1|issue=|pages=217–254|id=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.}}</ref>
Negodovanje postignutim Sporazumom i nagovještajima daljeg preuređenja zemlje, u svojim su proglasima istakli članovi radničkog i omladinskog pokreta [[Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji|Bosne i Hercegovine]]. Svojim prosvjedom oglasila se i bosanskohercegovačka akademska mladež, koja se nalazila na studijima u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u, i pokraj ostalih istakla i zahtjev za autonomijom BiH. [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] ne samo da nije ponuđeno trajno i za sve zadovoljavajuće rješenje nacionalnog pitanja nego je otvoren i čitav niz drugih problema pa i problem BiH. Među njene narode uvukao se nemir i pozivima "na okup" zbijali su se redovi u nastojanju da se zaštite ugroženi nacionalni interesi.<ref name="Valenta"/> Mačekovo je stajalište bilo da se najprije provedu slobodni i demokratski izbori te potom dovrši federalizacija zemlje, dok je srpska strana tražila da se prije saziva parlamenta uspostave i druge jedinice. Politički čimbenici Srbije tražili su da se cjelokupan prostor [[BiH]] uključi u treću, srpsku jedinicu ([[Velika Srbija]]). Muslimani su zagovarali autonomiju BiH, dok su iskrsnula pitanja položaja Crne Gore, Vojvodine, pa čak i Makedonije. Prije okončanja rasprava Jugoslavija se [[Travanjski rat|početkom]] [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|II. svjetskog rata]] raspala. Sporovi su nastavljeni u krugu oko izbjegličke vlade, ali bez ikakvih učinaka.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/10722/ Banovina Hrvatska]</ref>▼
▲Negodovanje postignutim Sporazumom i nagovještajima daljeg preuređenja zemlje, u svojim su proglasima
=== Puč i Travanjski rat ===
Line 118 ⟶ 120:
Administrativno i teritorijalno, Banovina Hrvatska je bila podijeljena na [[grad]]ove, [[kotar]]e i [[Općina|općine]].<ref name="hpa"/> Imala je dvadeset pet gradova i devedeset devet kotara s četiri ispostave, međusobno podijeljenih između Banske vlasti u Zagrebu i Ispostave Banske vlasti u Splitu<ref name="hpa">Krešimir Regan i Tomislav Kaniški, Hrvatski povijesni atlas, Zagreb 2003., 277., zemljovid 201., Upravna podjela Banovine Hrvatske.</ref>. Broj općina teško je utvrditi jer se tijekom postojanja Banovine Hrvatske stalno mijenjao, ovisno o prirastu ili padu stanovništva na nekom području. Stoga se taj broj može zaokruži na približno 700 općina.<ref name="kulturklub">Krešimir Regan: [http://hrcak.srce.hr/file/48435 ''Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska''], Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.</ref>
Stvaranje Banovine Hrvatske trebao je biti prvi korak u konceptu nacionalnog preuređenja države pa se očekivalo i skoro formiranje srpske banovine, čiji je naziv, prema sačuvanom Nacrtu uredbe o njezinoj organizaciji, trebao biti "
== Stanovništvo ==
Line 371 ⟶ 373:
{{wikizvor|Uredba o banovini Hrvatskoj|Uredba o banovini Hrvatskoj}}
{{Commons|Category:Banovina of Croatia|Banovina Hrvatska}}
*[[s:Uredba_o_banovini_Hrvatskoj|Uredba o Banovini Hrvatskoj]] (Službene novine od 26. kolovoza 1939. br. 194-4-LXVIII)
*[https://www.youtube.com/watch?v=_0ThWkEGq4o Posjet] [[Pavle Karađorđević|princa Pavla]] i kneginje Olge Zagrebu i Mačeku 1940. (talijanski filmski žurnal)
*[http://i.imgur.com/pyzFb8O.jpg Etnička karta] Kraljevine Jugoslavije s granicama Banovine Hrvatske, Wehrmacht, 1940.
| |||