Split: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
E1 (razgovor | doprinosi)
Redak 225:
Nakon [[Austro-ugarska nagodba|austro-ugarske nagodbe]] i stvaranja dvojne monarhije (1867.), Split je pripao austrijskom dijelu [[Monarhija|Monarhije]] kao dio [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Split je bio jedno od žarišta borbe pro-talijanskih (u početku ne pro-talijanskih) [[autonomaši|autonomaša]] i [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnika]] koji su se zalagali za čvršće veze s ostatkom Hrvatske. <br>
Dne [[28. listopada]] [[1882.]] narodnici pod vodstvom [[Gajo Filomen Bulat|Gaja Bulata]] su preuzeli vlast u splitskoj gradskoj općini. Prvi narodnički gradonačelnik Splita bio je [[Dujam Rendić-Miočević]]. Ipak, do kraja [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] Dalmacija nije ujedinjena s ostatkom [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]]. Unatoč velikom lučkom prometu, izgradnja poveznice s kontinentalnom željezničkom mrežom započela je tek [[1912.]] (i upitno je je li išlo prema Zagrebu ili prema Livnu i Banjoj Luci)<!-- ima na forumima o željeznicama -->, ali je prekinuta zbog izbijanja prvog svjetskog rata.
Pretpostavlja se da je u tom razdoblju nacionalnog buđenja nastala hrvatska domobljubna pjesma [[Marjane, Marjane]], koja pjeva odu hrvatstvu simboliziranog kroz [[hrvatska zastava|hrvatsku zastavu]] na vrhu Marjana. Simbolika tog vrha kao simbola hrvatstva zadržala se do danas i predstavljala je prkos nenarodnim režimima.

'''Prosvjedno skidanje barjaka na Marjanu 1947.'''

S time je u svezi demonstrativni čin u Splitu od [[10. travnja]] [[1947.]] kad je skupina hrvatskih domoljuba članova [[Hrvatski oslobodilački pokret (Split)|Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]] (Frane Bettini, Ivica Bavčević, Nikola Pensa, Jelka Betica, Vlado Zelinak, Borica Jonić, Ruža Anić, Katica Šanić, Jakov Kirigin, [[Tomislav Karaman]], [[Vjekoslav Matijević]] i [[Frane Tente|Frane Tente]])<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige_otpor.pdf Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953.] [[Tomislav Jonjić]] Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145 </ref> skinula zastavu s crvenom zvijezdom i izvjesila na vrhu Marjana 18 metarski hrvatski barjak.<ref>Obljetnica Društva političkih zatvorenika. Na Marjanu se vijori hrvatska zastava. Slobodna Dalmacija 11. travnja 2003. Autor: S.Š. Snimio: Nikola Vilić.</ref>
 
Po svršetku prvog svjetskog rata Dalmacija ulazi u novostvorenu državu ([[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]), koja kasnije postaje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]). Grad od tada dijeli sudbinu Hrvatske i Hrvata u njoj.