Razlika između inačica stranice »Berlinski kongres«

Dodano 1.909 bajtova ,  prije 2 godine
dopunio članak i popis izvora
m (uklonjena promjena suradnika 77.222.5.226 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 146.255.158.44)
(dopunio članak i popis izvora)
[[Datoteka:SouthEast_Europe_1878.jpg|mini|350px|desno|Karta jugoistočne Europe nakon Berlinskog kongresa, [[1878]].]]
Ishod pregovora je bio ''[[s:Berlinski ugovor|Berlinski ugovor]]'', potpisan [[13. srpnja]] [[1878]]. godine. Njime je temeljito izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate [[Kneževina Rumunjska|Rumunjska]], [[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] kao suverene države, a [[Bugarska]] je podijeljena južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna pokrajina Istočna Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana [[Kneževina Bugarska]]. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine, koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj ([[1908]]. Austro-Ugarska će anektirati Bosnu i Hercegovinu).
Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, no dijelove Besarabije koje je dobila 1856. morala je vratiti Rusiji. Rusiji su ujedno priključene osmanske provincije Ardahan, Kars i Batumi. Crna Gora je dobila [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]] i [[Bar (grad)|Bar]], no ranije zauzeti Spič morala je prepustiti Austro-Ugarskoj, koja ga je pripojila Kraljevini Dalmaciji. Iako je čl. XXVI. Berlinskog ugovora Crnoj Gori formalno priznata puna nezavisnost, čl. XXIX. Crnoj Gori je zabranjeno posjedovanje vlastite ratne mornarice, njezina obala je trajno demilitarizirana, a u njezine luke je zabranjeno uplovljavanje ratnih brodova svih stranih država, osim Austro-Ugarske čija ratna mornarica je dobila redarstvene ovlasti nad Barom i crnogorskom obalom. Crna Gora je Austro-Ugarskoj morala prepustiti konzularno zastupstvo vlastite trgovačke mornarice, te primjenjivati pomorske zakone i propise koji su vrijedili u Dalmaciji. Otok Kreta je dobio autonomiju unutar Osmanskog carstva i pravo na vlastiti parlament. Obala Dunava je demilitarizirana od Đerdapske klisure do ušća u Crno more.
Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Crna Gora [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]] i [[Bar (grad)|Bar]].
 
Turska je morala jamčiti građanska prava svojim nemuslimanskim građanima, ostvarujući tako odredbe Organskog zakona iz [[1868]].
== Poveznice ==
 
* [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18790304&seite=00000465 Zakon zajedničkoga hrvatsko-ugarskog sabora ob ozakonjenju berlinskoga ugovora], Sbornik zakonah i naredabah valjanih u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, 1879. XX. (sadrži izvorni tekst ugovora na francuskom i prijevod na hrvatski)
* [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=1879&size=45&page=251 Zakon kojim se kotar, naznačen čl. XXIX. Berlinskoga ugovora od 13. Sèrpnja 1878. utielovljuje Dalmaciji], Dèržavo-zakonski list za kraljevine i zemlje zastupane u vieću cesarevinskom, 1879. XXIII. Beč
* [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=18800304&seite=00000162 Zakon ob odredbah potrebitih u pogledu uprave Bosne i Hercegovine koja je berlinskim ugovorom od 13. srpnja 1878. povjerena austrijsko-ugarskoj monarkiji], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1880. I-XVIII.
* [[s:Berlinski ugovor|Tekst Berlinskog ugovora]] na wikizvoru
 
114

uređivanja