Vjetrenjača: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
razlika u jednom slovu, bezsmisleno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
dopuna i poveznice
Redak 1:
[[datoteka:3_windmills.JPG|mini|300px|<center>Vjetrenjače parka [[Zaanse Schans]] ([[Nizozemska]]) imaju različite namjene: De Zoeker je [[uljara]], De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg [[pilana]].]]
{{uklopi u| Vjetrenjače}}
'''Vjetrenjača''' je [[Vjetroturbine|vjetrena turbina]] tradicionalne [[konstrukcija|konstrukcije]], u kojoj se [[kinetička energija]] [[Energija vjetra|vjetra]] pretvara u [[mehanički rad]] za [[pogon]] [[crpka|crpki]] (pumpa), [[mlin]]ova ili [[električni generator|električnih generatora]]. Prve vjetrenjače s vodoravnom [[osovina|osovinom]] za pogon mlinova upotrebljavale su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Perzija|Perziji]] i [[Kina|Kini]]. U 19. stoljeću u [[Europa|Europi]] ih je bilo oko 100 000, a u [[SAD]]-u se razvio tip s više lopatica za crpljenje vode iz [[bunar]]a. Nerijetko se naziv vjetrenjača poistovjećuje s građevinom kakva se od davnine gradi u zemljama južne i sjeverozapadne Europe, a u kojoj se osim vjetrene turbine nalazi i postrojenje na primjer mlina[[mlin]]a, mlinarov stan i druge prostorije. Vjetrenjačom se katkad naziva i [[vjetroelektrana]] (tj. [[vjetroagregat]])<ref> '''vjetrenjača''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64998] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
[[datoteka:Campo de Criptana Molinos de Viento 1.jpg|mini|desno|200px|Vjetrenjače u mjestu La Mancha, [[Španjolska]].]]
 
[[datoteka:Windpump wicken.jpg|mini|desno|200px|Vjetrenjača koja pogoni [[crpka|crpku]] za vodu.]]
 
[[datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|desno|200px||[[Heron]]ova vjetrenjača koja je pokretala [[orgulje]].]]
 
'''Vjetrenjača''' je [[Vjetroturbine|vjetrena turbina]] tradicionalne [[konstrukcija|konstrukcije]], u kojoj se [[kinetička energija]] [[Energija vjetra|vjetra]] pretvara u [[mehanički rad]] za [[pogon]] [[crpka|crpki]] (pumpa), [[mlin]]ova ili [[električni generator|električnih generatora]]. Prve vjetrenjače s vodoravnom [[osovina|osovinom]] za pogon mlinova upotrebljavale su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Perzija|Perziji]] i [[Kina|Kini]]. U 19. stoljeću u [[Europa|Europi]] ih je bilo oko 100 000, a u [[SAD]]-u se razvio tip s više lopatica za crpljenje vode iz [[bunar]]a. Nerijetko se naziv vjetrenjača poistovjećuje s građevinom kakva se od davnine gradi u zemljama južne i sjeverozapadne Europe, a u kojoj se osim vjetrene turbine nalazi i postrojenje na primjer mlina, mlinarov stan i druge prostorije. Vjetrenjačom se katkad naziva i [[vjetroelektrana]]. <ref> '''vjetrenjača''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64998] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Povijest ==
[[datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|desno|200px|lijevo|<center>[[Heron]]ova vjetrenjača koja je pokretala [[orgulje]] iz 1. st.]]
Vjetrenjača je prvi puta spomenuta godine [[644]]. kad je uhićen "perzijski graditelj vjetrenjača" Abu Lu'lu'a zato što je ubio [[kalif]]a Umara ibn al-Khattaba. Nešto više od dvije stotine godina kasnije opisane su znamenite vjetrenjače u [[Sistan]]u (na granici između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a) konstruirane po uzoru na vodoravne mlinske kotače iz [[Mala Azija|Male Azije]], poznate još iz [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]] Krila vjetrenjača, postavljena na okomite osovine, okretala su se vodoravno.
[[datoteka:Perzsa_malom.svg|mini|<center>[[Perzija|Perzijska]] vodoravna vjetrenjača]]
[[datoteka:Campo de Criptana Molinos de Viento 1.jpg|mini|desno|200px|Vjetrenjače<center>Tornjevi vjetrenjače, poput ovih u mjestu La Mancha, ([[Španjolska]]) građeni su na područjima gdje nije bilo tekućica za mlinove.]]
[[datoteka:KinderdijkWindmills.jpg|mini|<center>Vjetrenjače [[Kinderdijk]]a ([[Nizozemska]]) korištene su za ispumpavanje vode kako bi se napravio [[polder]], ali i kao mlinovi.]]
Poznato je kako je [[Heron]] iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]] prvi koristio [[Energija vjetra|energiju vjetra]] za pokretanje svojih strojeva<ref>A.G. Drachmann, "Heron's Windmill", Centaurus, 7 (1961), pp. 145-151</ref>.
Vjetrenjača je prvi puta spomenuta godine [[644]]. kad je uhićen "perzijski„perzijski graditelj vjetrenjača"vjetrenjača” Abu Lu'lu'a zato što je ubio [[kalif]]a Umara ibn al-Khattaba. Nešto više od dvije stotine godina kasnije opisane su znamenite vjetrenjače u [[Sistan]]u (na granici između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a) konstruirane po uzoru na vodoravne mlinske kotače iz [[Mala Azija|Male Azije]], poznate još iz [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]] Krila vjetrenjača, postavljena na okomite osovine, okretala su se vodoravno.
 
Slično su konstruirane prema mlinskim kolima zapadnjačke okomite vjetrenjače, što ih je između godine 22. i 11. godine pr. Kr. opisao Rimljanin [[Vitruvije]]. Taj se tip vjetrenjače pojavio u [[Francuska|Francuskoj]] otprilike godine [[1180]]., a u [[Engleska|Engleskoj]] godine [[1191]]. Budući da su četverokutna krila ove vjetrenjače morala biti čitavo vrijeme okrenuta prema vjetru, drveni je trup vjetrenjače, u kojem se nalazilo mlinsko kamenje i ostala oprema bio uzdignut na prikladno poduprtom okomitom postolju koje se moglo okrenuti prema vjetru pomoću dugačke poluge ili "repa" na stražnjoj strani vjetrenjače. Najranija slika jedne od takvih vjetrenjača nalazi se u takozvanom "vjetrenjačinom„vjetrenjačinom psaltiru"psaltiru” koji je vjerojatno otprilike godine [[1270]]. biogodine nacrtannaslikan u [[Katedrala u Canterburyju|Canterburyju]].
 
Nedugo zatim pronađena je nova inačica te zapadnjačke vjetrenjače u Francuskoj, konstruirana otprilike godine [[1300]]. Ta se vjetrenjača u obliku [[toranj|tornja]] sastojala od čvrsto sazidanog tornja, u kojem se nalazilo mlinsko kamenje i ostala oprema. Prema [[vjetar|vjetru]] se okretao samo krov ili "kapa" koji je nosio krila. Kadšto bi se krov prema vjetru okretao pomoću "repa', a kadšto pomoću poluge u unutrašnjosti kape. Sačuvano je nekoliko [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] ilustracija toga tipa. Jedna je od njih prikazana na staklenom prozoru crkve Stoke-by-Clare u [[Suffolk]]u, a potječe iz godine [[1470]].
Line 17 ⟶ 16:
Vjetrenjače su bile dobrodošli tehnički uređaji u svim [[Europa|europskim]] općinama koje nisu imale tekuće [[voda|vode]], pa nisu mogle tijekom čitave godine koristiti pogon mlinskih kotača. Vjetrenjače su ih mogle osloboditi ručnih [[žrvanj|žrvnjeva]] i mlinova što su ih pogonili [[vol]]ovi, pogotovu ako se negdje u susjedstvu nalazio mlin na vodeni pogon. Međutim, troškovi takvih vjetrenjača su bih visoki pa su se dva mlina rijetko mogla istodobno ekonomično koristiti.
 
Dolaskom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], važnost vjetra i vode kao primarnih industrijskih izvora energije smanjila su se, a na kraju su zamijenjena parom ([[parni mlin]]) i motorima s unutarnjim izgaranjem, iako su se vjetrenjače nastavile graditi do kasnog devetnaestog stoljeća. Sve do kraja 19. stoljeća vjetrenjače se i dalje koriste za mljevenje pšenice i pumpanje vode, a najviše ih je bilo u [[Europa|Europi]] ([[Danska]] i [[Nizozemska]]), te u [[Perzija|Perziji]] i [[Afganistan|Afganistanu]]. Danas su očuvane povijesne vjetrenjače, u nekim slučajevima kao statički eksponati jer je njihov starinski mehanizam previše krhak za pokretanje, a u rjeđim slučajevima kao potpuno radeći mlinovi<ref>L Endedijk, and others. Molens, De Nieuwe Stockhuyzen. Wanders. 2007. ISBN 978-90-400-8785-1</ref>.
Vjetrenjače se dijele na one s vodoravnom i one s okomitom rotorom.
 
Prvi [[vjetroagregat]] s namjenom proizvodnje [[električna energija|električne energije]] izgradio je Charles F. Brush u američkom gradu [[Cleveland|Clevelandu]] u Ohiu 1888. god. No, do preporoda vjetrenjača dolazi tek tijekom 1970-ih i 1980-ih kada su vjetroagregati su prešli s kućne i agrikulturalne upotrebe na masovniju upotrebu u [[vjetroelektrana]]ma s jedinicama snage od 50 do 600 [[vat|kW]].
 
VjetrenjačeModerne vjetrenjače se dijele na one s vodoravnom i one s okomitom rotorom.
 
== Izvori ==
{{Commonscat|Windmills}}
{{izvori}}
 
== Poveznice ==
* [[Vjetroagregat]]
* [[Vjetroelektrana]]
* [[Vjetrenjača s rotirajućim jedrima]]
 
{{Commonscat|Windmills}}
 
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]