Automat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Automat
Nadopunio Automat
Redak 1:
[[datoteka:Mechanical Pinochio.gif|mini|desno|300px|Pinocchio automat.]]
 
[[datoteka:NAMA Machine d'Anticythère 1.jpg|mini|desno|300px|[[Mehanizam iz Antikitere]] (glavni dio).]]
 
[[datoteka:centrifugal governor.png|right|mini|desno|300px|Crtež [[Centrifugalni regulator|centrifugalnog regulatora]].]]
 
[[datoteka:Factory Automation Robotics Palettizing Bread.jpg|mini|desno|300px|[[Industrija|Industrijski]] [[robot]].]]
 
[[datoteka:Robotworx-spot-welding-robot.jpg|mini|desno|300px|[[Robot]] za [[Elektrootporno zavarivanje|točkasto zavarivanje]].]]
 
'''Automat''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''αὐτόματος'': samopokretan) je [[uređaj]] koji potpuno samostalno obavlja koristan [[Rad (fizika)|rad]] prema [[čovjek]]ovoj zamisli. Iako se prvi automati pojavljuju još u [[Stari vijek|starom vijeku]], tek je primjena [[Centrifugalni regulator|centrifugalnog regulatora]] za [[regulacija|regulaciju]] [[broj okretaja|broja okretaja]] [[parni stroj|parnoga stroja]], što ga je 1784. [[patent]]irao [[James Watt|J. Watt]], označila temelje [[automatizacija|automatizacije]]. Centrifugalni regulator i automati koji su slijedili rješavali su ograničenu problematiku automatizacije vezanu uz određeni zadatak; zato se i nazivaju automati posebne namjene. Izvedba im je [[Elektromehanika|elektromehanička]], [[Pneumatika|pneumatska]] ili [[Hidraulički pogon|hidraulička]] ([[relej]]na zaštita, pneumatski regulatori, centrifugalni regulator), a [[signal]]i su koji od njih potječu [[analogni signal|analogni]].
 
Tek je mikro[[elektronika]], odnosno masovna primjena [[mikroprocesor]]a, potpuno promijenila ritam razvoja. Automatima, kojima upravljaju mikroprocesori, može se odabiranjem programa mijenjati funkcionalnost. S pomoću mikroprocesora mogu se voditi ne samo fizikalni (numeričko upravljanje [[alatni stroj|alatnim strojevima]], vođenje [[raketa|rakete]]) nego i misaoni procesi ([[računanje]], [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstruiranje]], [[sortiranje]]). Zbog svojih odlika (fleksibilnost, pouzdanost, [[kompaktan|kompaktnost]], [[brzina]] rada) mikroprocesorski upravljani automati istiskuju sve ostale vrste automata. Ono što mikroprocesorsku tehniku čini doista revolucionarnom, to je [[masovna proizvodnja]] vrlo jeftinih elektroničkih [[Integrirani krug|integriranih sklopova]]. Razmjerno jednostavnim slaganjem tih sklopova i savladivih [[Računalni program|programa]] može se izgraditi automat posebne namjene za bilo koji zadatak automatizacije. <ref> '''automat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4743] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Automatizacija ==
{{Glavni|Automatizacija}}
 
'''Automat s upravljanjem''' i '''automat s regulacijom''', uvjetno uzevši, razmjerno su jednostavni primjeri automatizacije. Ali razvoj [[računalo|računala]] omogućio je da se razviju automati koji zamjenjuju više oblike umnih aktivnosti, na primjer oni koji imaju sposobnosti učenja i povezivanja prošlih iskustava s budućim ponašanjem, pa zamjenjuju [[Dedukcija|deduktivno razmišljanje]], to jest donošenje zaključaka u određenim uvjetima. Mogu se zamisliti i automati koji će zamijeniti induktivno razmišljanje čovjeka, to jest donosit će ispravne zaključke u nedovoljno određenim uvjetima. S obzirom na stupanj funkcionalne složenosti može se postaviti [[hijerarhija]] automata, takozvani redovi automatizacije, pa se razlikuju automat s upravljanjem, s regulacijom, za vođenje procesa, s ograničenim programiranjem i automat koji bi "razmišljao", to jest imao neku vrstu [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]].
 
=== Automat s upravljanjem ===
{{Glavni|Automatsko upravljanje}}
 
'''Automat s upravljanjem''' najniži je red automatizacije. Od preduvjeta [[Inteligencija|inteligencije]] on ima [[Računalna memorija|memoriju]] s pohranjenim [[Računalni program|programom]]. Zapamćen je slijed naredaba, u jednostavnijem obliku s pomoću krivuljne ploče ili valjkastih programatora, a složenija je memorija papirnata vrpca ili [[računalni program]]. Automatski uređaj djeluje na točno propisan način, neovisno o promjenjivim uvjetima u procesu: on pokreće, zaustavlja ili ponavlja [[ciklus]]e ([[kružni proces]]) bez čovjekove pomoći. Primjeri su za to numerički upravljani [[alatni stroj]]evi ili čak proizvodne linije, koje su izvedbeno-tehnički vrlo složene, ali je upravljanje jednostavno.
 
=== Automat s regulacijom ===
{{Glavni|Regulacija}}
 
'''Automat s regulacijom''' ima [[senzor|osjetnik]] i memoriju (nazivna je ili vodeća vrijednost zapamćena) unutar jednostruke petlje [[Povratna veza|povratne veze]]. On donosi jednostavnu [[Logički sklopovi|logičnu odluku]] (da ili ne), a ima samoispravljajuće djelovanje, to jest prilagođuje ga promjenama koje nastaju unutar ili izvan [[sustav]]a. Primjer je takva automata [[hladnjak]], koji je jednostavne konstrukcije, ali se pri donošenju odluke (preklapanje [[bimetal]]a) ravna prema [[temperatura|temperaturi]] svoje komore.
 
=== Automat za vođenje procesa ===
{{Glavni|Procesna regulacija}}
 
'''Automat za vođenje procesa''' zapravo je složeni (multivarijabilni) sustav. U memoriji računala ugrađen je [[Računski model|matematički model]] [[proces]]a, pa računalo odmah reagira na promjene ulaznih podataka. Ono zamjenjuje deduktivno razmišljanje, zapravo obavlja [[Matematička analiza|analizu]], to jest takav automat donosi odluke u određenim uvjetima. Primjeri su vođenje proizvodnje [[amonijak]]a u [[kemijski reaktor|reaktoru]] ili [[doza|doziranje]] [[goriva]] parne turbine.
 
=== Automat s ograničenim samoprogramiranjem ===
'''Automat s ograničenim samoprogramiranjem''' ima neku vrstu sposobnosti [[Učenje|učenja]]. On ne donosi odluke samo na temelju trenutačnog stanja, već i na temelju prijašnjeg [[Iskustvo|iskustva]] i uvjeta pohranjenih u memoriji. Takav automat postavlja i bira potprograme općega programa te pamti [[Optimizacija (računarstvo)|optimalno djelovanje]] u procesu dobivanja rezultata.
 
=== Automat koji razmišlja ===
{{Glavni|Programsko inženjerstvo}}
 
'''Automat koji razmišlja''' bio bi najviši red automatizacije što se može zamisliti. Donosio bi odluke na temelju nepotpunih podataka, zamjenjujući ljudsku [[Intuicija|intuiciju]], a to znači da bi induktivno "razmišljao", što čini [[Sinteza|sintezu]]. Mogao bi se ostvariti s novom generacijom računala u kojoj je programiranje [[Heuristika|heuristično]] ([[neuronska mreža|neuronske mreže]]).
 
=== Robot ===
{{Glavni|Robot}}
 
Posebno mjesto među automatima zauzima robot, i zbog konstrukcije i zbog složenosti programskog upravljanja. Robot je zapravo čovjekoliki (antropomorfni) [[stroj]] koji oponaša čovjekovu aktivnost. Tipičan industrijski robot ima postolje (tijelo), tri zgloba (rame, lakat i zapešće) te prihvatnicu (prste) u produžetku zapešća, a pokretima te mehaničke ruke upravlja računalo. Iako je to vrlo primitivna zamjena za čovjeka, bez [[Osjeti|osjeta]] [[vid]]a i [[opip]]a, ipak je prikladna za najčešće operacije u [[proizvodnja|proizvodnji]], to jest za hvatanje i premještanje predmeta. Robot nije, dakle, samo mehanički [[uređaj]] koji čovjekov fizički rad zamjenjuje radom [[motor]]a, već je i automatski uređaj u kojem se umni rad (vođenje procesa) zamjenjuje radom računala.
 
== Izvori ==