Donji Vrdol: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
Stari su povijesni izvori kao dio Vrdola ubrajali selo ''Hraštane'' (Rašćane). Ipak, [[Kreševska povelja]] koja prva spominje Vrdol, a to je [[12. kolovoza]] [[1434.]], navodi Rašćane kao dio [[Gorska župa|Gorske župe]]. "'' „... u Gorskoi župi: selo Draglan s pravimi, mejami i kotari i selo Kozicu s pravimi, mejami i kotari i selo Hraštane s pravimi, mejami i kotari i selo Vrh Doo s pravimi, ...“''". Vjerojatno su Rašćane postale dijelom Vrdola poslije.
 
Crkva matica za selo Vrdol je crkva Svetog Mihovila u Rašćanima, koja se započela graditi koncem 16. stoljeća, i dovršena je 16011600. godine.<ref>Karlo Jurišić, Crkve Biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16. – 17.) stoljeće, Kačić, II, Split, 1969. str. 137.</ref>
 
Bila je dijelom [[Imotska krajina|Imotske krajine]], kao i cijela [[Župa Biokovska]]. Izvjesno je da je do napoleonskih vremena župa Vrdol pripadala je pod crkvenu upravu franjevačkog samostana u Makarskoj, a da je zahtjev glavara Župe i okolnih sela za odvajanje od Imotske krajine i pripajanje Makarskoj 1797. odbio hrvatsko-ugarski kralj [[Franjo I.]]. Godine 1835. godine župa Vrdol prestala je postojati i dijeli se na [[Krstatice]] i [[Župa|Župu]].<ref name="bijakova">[https://www.bijakova.com/index.php/zupabiokovskameni Bijakova.com] ''O Župi''. Pristupljeno 14. lipnja 2017.</ref>