Tora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
pred.
Redak 11:
Riječ "Tora" na hebrejskom je izvedena iz korijena ירה koji u hifil konjugaciji znači "učiti" (usp. Lev. 10,11). Značenje riječi je, dakle "nauk", "doktrina", ili "uputa", inače opće prihvaćeni "zakon" ostavlja krivi dojam. Drugi konteksti prijevoda uključuju riječi: običaj, teorija, smjernice, ili sustav. Izraz "Tora" se, dakle, koristi i u smislu židovskog pisanog i usmenog zakona, i obuhvaća cijeli spektar autoritativnih židovskih vjerskih učenja kroz povijest, uključujući [[Mišna]], [[Talmud]], [[Midraš]] i ostale, a krivo tumačenje "Tore" kao "Zakona" može biti prepreka za razumijevanje ideala koji je sažet u pojmu Talmud Tora (תלמוד תורה, "učenje Tore").
 
===Unutar hebrejske BiblijeTore===
Najraniji naziv za prvi dio Biblije čini se da je bio "Mojsijeva Tora". Ovaj naslov, međutim, ne nalazi se u samoj Tori, ni u književnim djelima proroka prije [[Babilonsko progonstvo|izgnanstva]]. On se pojavljuje u [[Jošua|Jošui]] (8,31-32; 23,6) i u knjigama o kraljevima (1 Kr 2,3; 2 Kr 14,6, 23,25), ali ne može se reći da se to odnosi na cijeli korpus. Nasuprot tomu, vjerojatno je da je njegova uporaba u djelima poslije izgnanstva (Mal 3,22; Dan. 9,11. 13; Ezra 3,2, 7,6; Neh. 8,1) imala namjenu da bude sveobuhvatna. Ostali naslovi bili su "Knjiga Mojsijeva" (Ezr 6,18; Neh 13,1; II Ljet 35,12; 25,4; usp. Kraljeva II 14:6) i "Knjiga Tora" (Neh. 8:3).
Izraz "Pentateuh"(Πεντάτευχος, doslovno "pet svezaka") grčki je izraz koji se odnosi na "Mojsijevo Petoknjižje". Prva poznata upotreba ovog pojma datira 150. - 175. godine, i taj izraz, među ostalima, koriste [[Origen]], [[Atanazije]] i [[Tertulijan]]. Hebrejski izraz "Sefer Tora" (ספר תורה - "knjiga Tora") odnosi se na Petoknjižje pisano na pergameni.