Henrik IV., kralj Engleske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 45:
 
Početak Henrikove vladavine obilježen je pobunama [[Owain Glyndŵr|Owaina Glyndŵra]] koji se sam proglasio [[princ od Walesa|princem od Walesa]] (nasljednikom kralja Engleske) te moćnog [[Henrik Percy, grof od Northumberlanda|Henrika Percyja]], grofa od Northumberlanda.
Naime, Henrik Percy bio je na čelu moćne veleposjedničke obitelji, koja je na sjeveru Engleske raspolagala velikom moći. Percyji su u početku poduprli Henrikovo preuzimanje prijestolja, ali su se, bijesni zbog toga što je odbio ispuniti njihove zahtjeve, [[1403]]. pobunili i sklopili savez sa Glyndwrom. Henrik je odlučno odgovorio porazivši i ubivši u [[bitka kod Shrewsburyja|bitci kod Shrewsburyja]] nasljednika obitelji Percy, "naprasitog" sira Henrika Percyja, prisilivši njegova oca, [[Henrik Percy, 3. barun Percyod Percyja|grofa od Northumberlanda]] na raspuštanje svoje vojske. Isti je [[1405]]. godine organizirao novu pobunu s Glyndwrom, nadbiskupom Yorka [[Rikard le Scrope|Scropeom]] i [[Edmund Mortimer, 5. grof od Marcha|Edmundom Mortimerom]], grofom od Marcha, koji je polagao uvjerljivo nasljedno pravo na krunu, s obzirom da je bio potomak trećeg sina [[Edvard III.|Edvarda III.]], dok je Henrik bio potomak četvrtog sina. Henrik je uspio suzbiti i ovu pobunu kao što je [[1408]]. suzbio i treću pobunu grofa od Northumberlanda. Tada je isti grof poražen i ubijen u [[bitka kod Bramham Moora|bitci kod Bramham Moora]].
 
Henrik je također tijekom svoje vladavine bio suočen i sa slabljenjem [[Engleska|engleskog]] položaja u [[Irska|Irskoj]], [[Francuska|francuskim]] napadima na engleske posjede u [[Akvitanija|Akvitaniji]] te sukobom sa [[Škotska|Škotskom]], budući da je od [[1406]]. godine Henrik u svom zatočeništvu držao škotskog kralja [[Jakov I., kralj Škotske|Jakova I.]] kojeg su zarobili engleski gusari nedaleko od obale kod [[Flamborough Head]]a, kad je putovao za Francusku<ref>E W M Balfour-Melville, ''James I King of Scots'', London 1936</ref>. Jakov I. je ostao zarobljenikom sve do kraja Henrikove vlasti.