Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine, prije 1 godinu
bez sažetka
 
== Stanovništvo ==
Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske ]] kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije: [[Srbi]], [[Česi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] i [[Talijani]].
 
˝Do kraja drugog svjetskog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo SrbaHrvata.˝{{Nedostaje izvor}} ''Nakon drugog svjetskog rata u gradugrad se smanjujenaseljavaju brojSrbi, Srbaa kaoHrvate poljedicase NDH,istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima''{{Nedostaje izvor}}. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.
 
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]], dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.
 
Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa [[Hrvati]] danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (72,9 %), dok pripadnika nacionalnih manjina ima manje od 30% (Srbi 15,8 %, Talijani 4,8%, Česi 3,2%).
Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).
 
[[Prvi svjetski rat]] i [[Drugi svjetski rat]], a naročito Domovinskogsrpska rata[[Domovinski rat|agresija na grad i njegove stanovnike 1991.]] godine usporili su razvoj i uništili dio kuturne baštine Pakraca. <ref name="tz-pakrac"/>
 
 
== Spomenici i znamenitosti ==