Inačica od 8. siječnja 2017. u 00:02 uredi Ivi104 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Administratori sučelja, Ophoditelji, Administratori 20.054 edits m pravopis, zarezi ← Starija izmjena		Inačica od 28. kolovoza 2018. u 07:57 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Papirus Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:HeraclesPapyrus.jpg\|~~200px~~300px\|mini\| desno\|"[[Heraklo\|Heraklov]] papirus", fragment grčkog rukopisa iz [[3. stoljeće\|3. stoljeća]] , [[Oxford]] , [[biblioteka]] Sackler ~~]]'''Papirus''' je materijal za pisanje, prenošenje poruka i pohranjivanje znanja sličan današnjem papiru~~. ~~Oko 2000. godine pr. Kr. pronašli su ga [[Drevni Egipat\|Egipćani~~]]~~. Izrađivao se od samonikle močvarne biljke iz doline [[Nil]]a - trske latinskoga naziva ''ciperus papyrus''.~~ [[datoteka:Papyrus.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer teksta na papirusu.]] [[datoteka:Letter on Papyrus.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr.]] [[datoteka:Egypt.Papyrus.01.jpg\|mini\|desno\|300px\|''[[Knjiga mrtvih]]'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu.]] '''Papirus''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''papyrus'' od [[Grčki jezik\|grč]]. ''πάπυρος'') je pisaći [[materijal]] u [[Antika\|antičkim civilizacijama]] [[Bliski istok\|Bliskog istoka]] i [[Sredozemlje\|Sredozemlja]] te u ranim stoljećima [[srednji vijek\|srednjega vijeka]] u [[Europa\|Europi]]. Pravio se od srčike močvarne biljke [[Papirus (botanika)\|papirus]] (lat. ''Cyperus papyrus''), koja je rasla u [[Donji Egipat\|Donjem Egiptu]]. Po opisu [[Plinije Stariji\|Plinija Starijega]] (''Prirodoslovlje'', XIII), srčika stabljike, i to onoga njezina dijela koji se nalazio pod [[voda\|vodom]], rezala se u tanke listove koji su se slagali jedan uz drugi, a potom se preko toga prvoga slagao poprečno drugi sloj. Uzdužni listovi bili su dugački oko 1 [[metar]], a poprečni 20 do 30 [[centimetar]]a. Tako dobiveni list čvrsto se [[preša]]o. Na nj su se lijepili drugi listovi pa se dobivala vrpca dugačka nekoliko metara. Površina lista potom se glačala i sušila, i tada je papirus bio spreman za uporabu. Na papirusu se pisalo pisaljkom od zašiljene [[Trska\|trstike]] ([[kalamus]]) crnom i crvenom bojom. [[Knjiga]] od papirusa imala je oblik [[svitak\|svitka]] (grč. ''τόμος'', lat. ''volumen'') i na njoj se najčešće pisalo samo na unutrašnjoj strani vrpce, i to u stupcima (lat. ''paginae'') napisanima okomito u odnosu na duljinu svitka. U samom [[Drevni Egipat\|drevnom Egiptu]] papirus se koristio u doba [[faraon]]skih [[dinastija]]. Izvozio se u [[Stara Grčka\|grčke zemlje]], a potom i u [[Antički Rim\|Rim]], te u sve druge zemlje Sredozemlja. Za pisanje grčkih tekstova u Egiptu se papirus koristio sve do 8. stoljeća, a [[Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu\|Arapi]] su ga koristili i do 10. stoljeća. U nekim europskim zemljama (na primjer u [[Rimska kurija\|Rimskoj kuriji]]) koristio se do 11. stoljeća. Istisnuo ga je iz uporabe trajniji [[pergament]], a u arapskom svijetu sve veća proizvodnja [[papir]]a. Sačuvalo se mnogo knjiga i isprava od papirusa, i to u Egiptu (vrlo rijetko i u drugim zemljama). [[Znanost]] koja se bavi čitanjem, datiranjem, interpretacijom i sadržajem papirusnih svitaka zove se papirologija. <ref> '''papirus''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46544] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> == Biljka == {{Glavni\|Papirus (botanika)}} Papirus je močvarna biljka slična [[trska\|trski]], pripada porodici oštrika, naraste u visinu do 3 metra, stabljika mu je mekana i ponekad debela kao ljudska ruka. Na vrhu stabljike nalaze se grane koje liče na raščupanu i neurednu kosu. Listovi papirusa su maleni, a korijen snažan. Na vrhovima dugih uspravnih izbojaka razvijaju se listovi, koji nalikuju vlatima trave na kojima se razvijaju maleni, neugledni cvjetići.▼ ▲Papirus je močvarna [[Biljke\|biljka]] slična [[trska\|trski]], pripada porodici ~~oštrika~~[[Šiljovke\|šiljovki]], naraste u visinu do 3 metra, [[stabljika]] mu je mekana i ponekad debela kao ljudska ruka. Na vrhu stabljike nalaze se grane koje liče na raščupanu i neurednu kosu. Listovi papirusa su maleni, a korijen snažan. Na vrhovima dugih uspravnih izbojaka razvijaju se ~~listovi~~[[list]]ovi, koji nalikuju vlatima [[trave]] na kojima se razvijaju maleni, neugledni [[Cvijet\|cvjetići]]. == Izrada papirusa == [[Drevni Egipat\|Drevni su Egipćani]] prije 4 000 godina pronašli prikladniji materijal za pisanje. Bio je to papirus dobiven od istoimene [[biljke]] iz [[Šiljovke\|porodice šiljovki]] ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Cyperaceae''). Biljnu srčiku rezali su u duge tanke trake i ukrštali ih, a [[preša]]njem i lupanjem istisnuti [[sok]] služio je kao [[ljepilo]]. Taj [[materijal]] bio je nakon izjednačavanja (egaliziranja), sušenja i [[poliranje\|poliranja]] kao čvrsto vezani dvosloj vrlo čvrst i podatan, tako da se, osim za pisanje, mogao upotrebljavati i u mnoge svrhe. S obzirom na [[furnir]]sku strukturu, papirus ima s današnjim papirom samo sličnost u imenu. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> Rimski povjesničar [[Plinije Mlađi]] ostavio je zapis o tome kako se proizvodi papirus. Proces izrade papirusa bio je relativno jednostavan. Stabljika otprilike debljine ruke sječena je na dužinu od 15 do 40 cm, a zatim se s njih gulilo tvrdo liko. Vlaknasta srčika biljke rezana je na trake širine 2 do 3 cm. Ovako izrezane trake slagale su se u dva sloja na tvrdu podlogu (kamena ploča), i to tako da se djelomično preklope. Sloj na sloj bio je slagan pod pravim kutem. Oba sloja su se zatim prešala, a sok i [[škrob]] koji se cijedio iz srčike medusobno je sljepljivao slojeve. Ovako dobiveni list sušio se na suncu, a zatim peglao školjkom, kamenom ili kosti, te se premazivao cedrovim uljem. Više tako izrađenih listova sastavljalo se u dugačku traku i namatalo oko štapa u svitke. Dobiveni svitci služili su za pisanje [[kalamus]]om, a ispisivalo se samo jednostrano. === Uporaba === Papirus je neko vrijeme bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda [[drevni Egipat\|Egipta]]. U nekim su vremenskim razdobljima, primjerice, svi diplomatski dokumenti ispisivani su na papirusu sve dok ga nije zamijenio [[pergament]]. Svaki komad papirusa obilježavan je posebnim pečatom kako bi se time potvrdila njegova vrijednost. Papirus se koristio u Egiptu približno od 3000. pr. Kr. U [[stara Grčka\|Grčku]] je prenesen u 7. stoljeću pr. Kr., a otuda u [[stari Rim\|Rim]] i ostale dijelove Europe, gdje se kao materijal za pisanje koristio sve do 10. stoljeća.▼ == ~~Uporaba~~Izvori == {{izvori}} ▲Papirus je neko vrijeme bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda [[drevni Egipat\|Egipta]]. U nekim su vremenskim razdobljima, primjerice, svi diplomatski dokumenti ispisivani su na papirusu sve dok ga nije zamijenio [[pergament]]. Svaki komad papirusa obilježavan je posebnim pečatom kako bi se time potvrdila njegova vrijednost. Papirus se koristio u Egiptu približno od 3000. pr. Kr. U [[stara Grčka\|Grčku]] je prenesen u 7. stoljeću pr. Kr., a otuda u [[stari Rim\|Rim]] i ostale dijelove Europe, gdje se kao materijal za pisanje koristio sve do 10. stoljeća. [[Kategorija: Biljni proizvodi]]

Papirus: razlika između inačica