Papirus: razlika između inačica

 

[[datoteka:Egypt.Papyrus.01.jpg|mini|desno|300px|''[[Knjiga mrtvih]]'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu.]]

 

'''Papirus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''papyrus'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''πάπυρος'') je pisaći [[materijal]] u [[Antika|antičkim civilizacijama]] [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]] te u ranim stoljećima [[srednji vijek|srednjega vijeka]] u [[Europa|Europi]]. Pravio se od srčike močvarne biljke [[Papirus (botanika)|papirus]] (lat. ''Cyperus papyrus''), koja je rasla u [[Donji Egipat|Donjem Egiptu]]. Po opisu [[Plinije Stariji|Plinija Starijega]] (''Prirodoslovlje'', XIII), srčika stabljike, i to onoga njezina dijela koji se nalazio pod [[voda|vodom]], rezala se u tanke listove koji su se slagali jedan uz drugi, a potom se preko toga prvoga slagao poprečno drugi sloj. Uzdužni listovi bili su dugački oko 1 [[metar]], a poprečni 20 do 30 [[centimetar]]a. Tako dobiveni list čvrsto se [[preša]]o. Na nj su se lijepili drugi listovi pa se dobivala vrpca dugačka nekoliko metara. Površina lista potom se glačala i sušila, i tada je papirus bio spreman za uporabu. Na papirusu se pisalo pisaljkom od zašiljene [[Trska|trstike]] ([[kalamus]]) crnom i crvenom bojom. [[Knjiga]] od papirusa imala je oblik [[svitak|svitka]] (grč. ''τόμος'', lat. ''volumen'') i na njoj se najčešće pisalo samo na unutrašnjoj strani vrpce, i to u stupcima (lat. ''paginae'') napisanima okomito u odnosu na duljinu svitka.