Razlika između inačica stranice »Pergament«

Dodano 2.228 bajtova ,  prije 2 godine
Nadopunio Pergament
m (Bot: brisanje 51 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q226697 na Wikidati)
(Nadopunio Pergament)
[[Datotekadatoteka:Permennter-1568.png|mini|desno|250px|Izrada pergamenta oko godine [[1568.]] godine]]
 
[[Datotekadatoteka:Vinodol.jpg|mini|desno|250px|[[Vinodolski zakon]], najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], sastoji se od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom [[Glagoljica|glagoljicom]] ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u [[Zagreb]]u.]]
'''Pergament''' je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.
 
'''Pergament''' ili '''pergamena''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''charta pergamena'': pergamski papir, po [[antika|antičkom]] gradu Pergamu) je [[pisanje|pisaća]] podloga napravljena od [[Koža (materijal)|kože]] sitne [[Stoka|stoke]] (obično [[koze]] i [[ovce]]). U antičko doba pisalo se na životinjskoj koži u mnogim [[civilizacija]]ma (na primjer u [[Drevna Mezopotamija|drevnoj Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]]) već u 2. tisućljeću pr. Kr., ali se vjeruje da je postupak za dobivanje pergamenta bio usavršen u Pergamu u doba helenističkih vladara [[Atalidi|Atalida]] u 2. stoljeću pr. Kr., i to kao odgovor na egipatsku zabranu izvoza [[papirus]]a u taj grad.
 
Postupak za izradbu pergamenta vrlo je jednostavan i nije se mijenjao stoljećima: životinjska se koža najprije 3 dana umakala u [[vapno|vapnenu]] vodu da se uklone ostatci [[Meso|mesa]] i [[masti]]. Potom se čistila od [[Dlake|dlaka]] i razapinjala. Očišćena i osušena koža tada se [[glačanje|glačala]] i [[Rezanje|rezala]] u četvrtaste komade koji su se mogli savijati i tako su se dobivala dva ili četiri [[list]]a na kojima se moglo pisati. Prednosti su pergamenta nad papirusom bile velike: pergament je bio čvršći i trajniji, napisani [[tekst]] mogao se brisati (zapravo ostrugati), pa pergament ponovno koristiti (lat. ''palimpsest''), [[Minijatura (slikarstvo)|minijaturisti]] su mogli izrađivati [[Slika|slike]] u [[boja]]ma, a važna posljedica uporabe toga [[materijal]]a pojava je novog oblika knjige – [[kodeks]]a. Borba između pergamenta i papirusa trajala je tijekom antike i u prvim stoljećima [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. U srednjom vijeku pergamentni kodeksi postali su uobičajeni oblik knjige, a tek potkraj toga razdoblja pojavio se nov materijal – [[papir]], koji je bio jeftiniji i koji je, posebice pojavom [[tiskarstvo|tiskarske]] [[preša|preše]], istisnuo iz uporabe pergament. Pergament se koristio i poslije, sve do današnjih dana, za uvezivanje [[knjiga]], izradbu različitih [[Dokument|dokumenata]], [[diploma]] i slično. <ref> '''pergament (pergamena)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Povijest Pergamenta ==
== Pergament danas ==
Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično ([[Versajski ugovor]], povelja UN, [[Povelja grada Zagreba]], [[Nobelova nagrada]]).
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
 
[[Kategorija:Drevni Egipat]]