Razlika između inačica stranice »Demokratska stranka (SAD)«

m
bez sažetka
m
Danas su ''Demokrati'' u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]u u većini [[Progresivizam|progresivci]] i [[Politički centar|centristi]] te u manjoj, zanemarivoj mjeri [[Konzervativizam|konzervativci]]. Stranačka filozofija suvremenog liberalizma zagovara društvenu i ekonomsku jednakost u kombinaciji sa [[Socijalna država|socijalnom državom]]. Stranka se zalaže za intervenciju države u gospodarstvo te povećanje regulacije tržišta. Programi, kao što su podrška [[sindikat]]ima, pristupačne školarine, [[univerzalna zdravstvena zaštita]] i jednake mogućnosti za sve, [[zaštita potrošača]] i [[zaštita okoliša]], čine jezgru gospodarske politike stranke. Demokratska stranka se udružila s manjim liberalnim regionalnim strankama diljem SAD-a, kao što su Farmersko-laburistička stranka u [[Minnesota|Minnesoti]] i Nestranačka liga u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].
 
Dugo u 20. stoljeće, stranka je unutar sebe imala i konzervativna pro-poslovna i južnjačka konzervativno-populistička anti-poslovna krila. Koalicija New Deal (1932-1964) dobila je snažnu potporu birača europskog podrijetla od kojih su mnogi bili katolici iz urbanih sredina. Nakon Franklina Roosevelta, stranačko pro-poslovno krilo se održalo jedino među članstvom u državama Juga. Nakon rasnih previranja 1960-ih, većina južnjačkih bijelaca i mnogi katolici sa Sjevera su se okrenuli Republikanskoj stranci na predsjedničkim izborima. Nakon 1970-ih, nekoć značajan element radničkih sindikata postao je manji te je pružao manju podršku stranci. TokomTijekom 1990-ih, bijeli [[Evangelička Crkva|evangelici]] i južnjaci postali su skloni konzervativnoj Republikanskoj stranci na državnoj i lokalnoj razini nauštrb sve liberalnije Demokratske stranke. Rasne i etničke manjine, kao što su američki Židovi, [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] i [[Afroamerikanci]], imaju tendenciju podržavati Demokratsku stranku mnogo više nego Republikansku, dajući Demokratskoj stranci značajnu prednost po pitanju broja članova (80:68)
 
Petnaest ''Demokrata'' obavljalo je dužnost [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]]: prvi je bio sedmi predsjednik [[Andrew Jackson]] ([[1829]] - [[1837]]) dok je [[Grover Cleveland]] služio dva mandata ([[1885]] - [[1889]] i [[1893]] - [[1897]]) te se stoga broji kao 22. i 24. predsjednik. Najnoviji je bio 44. predsjednik [[Barack Obama]] (2009 - 2017). Franklin Delano Roosevelt jedini je američki predsjednik koji je na dužnost biran četiri puta ([[1933]] - [[1945]]).