Razlika između inačica stranice »Aralsko jezero«

Nema promjene veličine ,  prije 2 godine
bez sažetka
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
[[Datoteka:Aral map.png|mini|200px|lijevo|Aralsko jezero]]
 
Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68.000 km<sup>2</sup>, Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu Darja]] i [[Sir Darja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom [[melioracija|melioracijskog]] projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo na 25% od početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do [[2007.]] godine jezero se smanjilo za još 10% od izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva prezasićena solju da bi u njima živjele [[Riba|ribe]]. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi [[grad]]ovi i sela koja su bila na prijašnjoj graniciobali jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „Groblja„groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.
 
Tijek isušivanja jezera: 68.000 km<sup>2</sup> (1960.), 28.687 km<sup>2</sup> (1998.), 17.160 km<sup>2</sup> (2004.).
[[Datoteka:AralShip.jpg||mini|200px|desno|Napušteni brod]]
 
Aralsko jezero je također i zagađeno, odOd zagađenja većina otpada na [[testiranje nuklearnog oružja]], industrijskih projekata, [[Pesticidi|pesticida]] i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera šteti zemlji u okolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova – dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također šteti zdravlju mjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suša, a zime hladnije i duže.
Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u [[Kazahstan]]u da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali Aral. Projekt brane iz [[2005.]] godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. [[Salinitet]] se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, u sjevernom dijelu, je upitno.
 
[[Datoteka:Aralsee.gif|mini|200px|lijevo|Smanjivanje tijekom godina]]
 
== Kratka povijest ==
 
Anonimni suradnik