Razlika između inačica stranice »Aralsko jezero«

Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68.000 km², Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu Darja]] i [[Sir Darja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom [[melioracija|melioracijskog]] projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo na 25% od početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do [[2007.]] godine jezero se smanjilo za još 10% od izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva prezasićena solju da bi u njima živjele [[Riba|ribe]]. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi [[grad]]ovi i sela koja su bila na prijašnjoj obaligranici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „groblja„Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.

Aralsko jezero je također i zagađeno, Odod zagađenja većina otpada na [[testiranje nuklearnog oružja]], industrijskih projekata, [[Pesticidi|pesticida]] i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera šteti zemlji u okolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova zbog– dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također šteti zdravlju mjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suhljasuša, a zime hladnije i duže.

Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u [[Kazahstan]]u da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali aralAral. Projekt brane iz [[2005.]] godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. [[Salinitet]] se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog aralaArala, u sjevernom dijelu, je upitno.

[[Irigacijski kanal]]i su se počeli masovno graditi 1940-ih. Mnogi kanali su bili loše izgrađeni što je dovelo do gubitaka vode. Najveći kanal u središnjoj Aziji, Quaraqum kanalKanal, je naime propuštao 30 do čak 75% vode. Danas je taj postotak smanjen na 12%.

Do [[1960.]] godine, otprilike od 20 do 60 [[kubični metar|km³]] vode je otjecalo u zemlju umjesto u jezero. To je dovelo do velikog gubitka vode i Aralsko jezero se počelo smanjivati u početku oko 20 cm godišnje, kasnije 50-60 cm, a pred kraj 80-90 cm godišnje.