Razlika između inačica stranice »Aralsko jezero«

Dodana 23 bajta ,  prije 2 godine
m
uklonjena promjena suradnika 93.136.37.198 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 213.202.69.49
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika 93.136.37.198 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 213.202.69.49)
Oznaka: brzo uklanjanje
[[Datoteka:Aral map.png|mini|200px|lijevo|Aralsko jezero]]
 
Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68.000 km<sup>2</sup>, Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu Darja]] i [[Sir Darja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom [[melioracija|melioracijskog]] projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo na 25% od početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do [[2007.]] godine jezero se smanjilo za još 10% od izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva prezasićena solju da bi u njima živjele [[Riba|ribe]]. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi [[grad]]ovi i sela koja su bila na prijašnjoj obaligranici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „groblja„Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.
 
Tijek isušivanja jezera: 68.000 km<sup>2</sup> (1960.), 28.687 km<sup>2</sup> (1998.), 17.160 km<sup>2</sup> (2004.).
[[Datoteka:AralShip.jpg||mini|200px|desno|Napušteni brod]]
 
Aralsko jezero je također i zagađeno, Odod zagađenja većina otpada na [[testiranje nuklearnog oružja]], industrijskih projekata, [[Pesticidi|pesticida]] i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera šteti zemlji u okolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova zbog– dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također šteti zdravlju mjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suhljasuša, a zime hladnije i duže.
Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u [[Kazahstan]]u da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali aralAral. Projekt brane iz [[2005.]] godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. [[Salinitet]] se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog aralaArala, u sjevernom dijelu, je upitno.
 
[[Datoteka:Aralsee.gif|mini|200px|lijevo|Smanjivanje tijekom godina]]
 
== Kratka povijest ==
 
Godine [[1918.]] ruska je vlada odlučila preusmjeriti dvije rijeke, koje napajaju Aralsko jezero, Amu Darju na jugu i Sir Darju na sjeveru, na područje pustinje, kako bi u tom području uzgajali [[riža|rižu]], [[lubenica|lubenice]], [[žitarice]] i [[pamuk]]. To je bio dio sovjetskog plana da pamuk, zvan bijelo zlato, postane najveći izvozni proizvod. To se na kraju obistinilo i danas je Uzbekistan najveći izvoznik pamuka.
 
[[Irigacijski kanal]]i su se počeli masovno graditi 1940-ih. Mnogi kanali su bili loše izgrađeni što je dovelo do gubitaka vode. Najveći kanal u središnjoj Aziji, Quaraqum kanalKanal, je naime propuštao 30 do čak 75% vode. Danas je taj postotak smanjen na 12%.
 
Do [[1960.]] godine, otprilike od 20 do 60 [[kubični metar|km<sup>3</sup>]] vode je otjecalo u zemlju umjesto u jezero. To je dovelo do velikog gubitka vode i Aralsko jezero se počelo smanjivati u početku oko 20 cm godišnje, kasnije 50-60 cm, a pred kraj 80-90 cm godišnje.
 
== Trenutno stanje ==