Razlika između inačica stranice »Bunjevci«

Dodano 14 bajtova ,  prije 3 godine
m
Bunjevci u [[Bačka|Bačku]] i [[Mađarska|Mađarsku]] sele u prvoj polovici [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (negdje [[1620.]]) pod vodstvom [[franjevci|franjevaca]] Andrije Dubočca (sa 2700 duša), Mihovila iz Velike s 2.300 ljudi, Ivana Seočanina (1.500 ljudi), zatim Ilije Dubočca, Josipa Rančanina i Šimuna iz Modriča sa 6.500 ljudi koji su poveli i svoju stoku, zatim Grge Zgonščanina iz područja [[Mostar]]a s 4.500 ljudi i Jure Turbića s 5.300 ljudi. Gotovo 23.000 Bunjevaca naselilo je [[Podunavlje]] i [[Potisje]]. Naseliše gradove i mjesta u krajevima od [[Deronje|Deronja]] preko [[Sombor]]a i dalje do [[Pešta|Pešte]] i [[Ostrogon]]a. U starim rukopisima nazvaše ove ljude 'Dalmatincima' ([[Dalmatini]]ma) navodeći da s njima pod vodstvom [[Franjevci|franjevaca]] došli i Bunjevci iz Hercegovine. Bunjevci u Bačkoj usprkos teškoj političkoj situaciji sačuvaše također svoj jezik, kulturu, pjesme i pisanu riječ.
 
VečeVeće seobe počinju nakon bitke kod bečaBeča 1683,. godine, a jedna se se zbila pod vodstvom 18 otaca sv. Franje, akoji stigošesu u Bačku stigli u jesen 1686. g. u Bačkugodine, gdje je već bilo oko 150 bunjevačkih porodicaobitelji, no nema zapisa kada je ovih 150 porodicaobitelji doselilo. Među ovihnjima 150se spominju se Prćići.
 
Seoba završava 1687. godine pod vodstvom Markovića, Vidakovića i otaca franjevaca preko Hrvatske i Slavonije u Bačku. U isto vrijeme spada seoba Bunjevaca iz Bosne, Hrvatske i Dalmacije pod vodstvom šest otaca franjevaca.
10.296

uređivanja