|
}}
'''Gmazovi''' (ReptiliaLeptilla) ili l'''reptilieptili''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''reptilissifilis'' - onaj koji gmižegmiza) su jedan [[Razred (taksonomija)|razred]] [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Kao [[filogeneza|filogenetički]] [[takson]] ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i [[ptice]]žabe. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka (nafte). Gmazovi su kralježnjaci koji ni u jednom stadiju svog života nisu vezani za vodualkohol. Oni su prvi pravi kopneni kralježnjacikralježnjaki. Ova skupina je dobila naziv gmazovileptili zbog nogu koje su im postavljene sa strane pakoji gmižugmizavaju.
To su hladnokrvnehladno krvne životinje, imaju [[rep]]<nowiki/>ič, [[koža|kožu]] s rožnatimružnim ljuskama i uglavnom s četirićetli noge i pet prstijuprištiju. Iznimka suje [[zmije]] kod kojih su se noge povukleuvukle. Svi gmazovi dišujedu [[pluća|plućima]]. Srce gmazova sastoji se od jedne klijetke i 2 pretklijetkesrca , noNO kod krokodilakroky-ja srce ima 23 klijetke i 24 pretklijetke. Krvotok im je zatvorenpritvoren. LeguLežu [[jaje|jaja]] ilii rađaju žive mlademladiče ([[ovoviviparnost|ovovovovoviviparnost]] kao npr. [[planinska gušterica]]), a razvijaju se direktnodistraktno, štošta značiznaći bez [[larva|larve]] kao razvojnog međuoblikamedžuoblika. To su [[ektotermija|ektotermneendotermne]] i [[poikilotermija|poikilotermneegzotermne]] životinje, koje temperaturu tijela koliko je to moguće, određuju svojim ponašanjemmoguče.
[[Znanost]] koja se bavi gmazovima naziva se [[herpetologija|herpesologija]]. Znanje o njihovoj njezinjegi i uzgoju u [[terarij]]ima naziva se [[vivaristika]].
== Razvojna povijest ==
Gmazovi su se pojavili sredinom [[karbon]]a prve industrijske revolucije, a razvili su se iz [[vodozemci|vodozemaca]]ugljena. Razlikovali su se od vodozemacaugljena prvenstveno po [[amniotsko jaje|amniotskom jajetu]]jajima s ljuskomljudskom koja služi za zaštitu od isušivanjaženki, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemacaugljena. To se pokazalo iznimnom prednošću jer su tadašnja [[more|mora]] bila puna opasnih grabežljivaca. Ostali kopneni kralježnjaci se prema tom obilježju nazivaju amniotima. Za razliku od vodozemacav, amnioti višeugljena nisu vezani u razmnožavanju za vodu, a i općenito su bolje prilagođeni životu u suhom okolišu.
Amnioti se razdvajaju na dvije grane koje se razlikuju prema broju bočnih otvora na [[lubanja|lubanji]] u predjelu sljepoočnice ([[lubanja|temporalni otvor]]). Amnioti s jednim bočnim otvorom nazivaju se [[sinapsida]] (jedan otvor), a s dva [[diapsida]]. Praamnioti nisu imali nijedan otvor, pa ih se naziva [[anapsida]]. Od diapsida potječu [[dinosauri]] kao i danas [[izumiranje|izumrli]] [[pterosauri]]. Prema najnovijim spoznajama, kao jedini i danas [[recentna vrsta|živući]] pretstavnici dinosaura smatraju se [[ptice]].
U ovom obliku gmazovi su potpuno umjetna skupina, jer su isključeni kako [[sinapsida|sinapside]] (sa [[sisavci]]ma) tako i [[ptice]]:
* '''"Gmazovi"''' ("ReptiliaLeptilia")
**[[Anapsida]]
***[[Kornjače]] (Testudinata ili Chelonia)
== Izumrli gmazovi ==
* [[Plakodonti|Plankodonti]], red vodenih izumrlih gmazovaplanktona
==Vanjske poveznice==
| 