Ivan Kukuljević Sakcinski: razlika između inačica

Ivan Kukuljević Sakcinski održao je [[2. svibnja]] [[1843.]] godine nakon više stoljeća prvi zastupnički govor na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref>Ivan Marković, [https://stilistika.org/iii-tko-nam-je-ivan-kukuljevic-sakcinski ''O britkosti: filološko paljetkovanje po 2017. III. Tko nam je Ivan Kukuljević Sakcinski'']:{{citat2|Prvi zastupnički govor na hrvatskome održao je 2. V. 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski (Šišić 1916 [1962: 411]). U govoru se bio zauzeo za uvođenje hrvatskoga kao službenoga.}}, stilistika.org, pristupljeno 9. rujna 2018.</ref><ref name="Vlasta Švoger">Vlasta Švoger, [http://www.matica.hr/vijenac/581/ivan-kukuljevic-sakcinski-velikan-hrvatske-kulture-i-politike-25735/ ''U povodu 200. Kukuljevićeve godišnjice. Ivan Kukuljević Sakcinski – velikan hrvatske kulture i politike''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 581, 9. lipnja 2016., pristupljeno 8. rujna 2018.</ref>{{fusg|1}} Propagirao je borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, zahtijevajući uvođenje hrvatskog jezika kao službenog jezika u škole i urede, tako što bi uvođenje u javni život bilo postupno. Dotadašnji govori i zapisnici od druge polovice [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u hrvatskomHrvatskom Saborusaboru bili su samo na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]].<ref>Hrvoje Lončarević, [http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3731:zatita-hrvatskoga-jezika-pie-hrvoje-lonarevi&catid=34:izdvajamo ''Zaštita hrvatskoga jezika. U jezičnoj tuđini''], ''[[Hrvatsko Slovo]]'', hrvatsko-slovo.hr, pristupljeno 8. rujna 2018.</ref> U svom govoru je naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima. Među ostalim, kazao je:

"''{{citat2|Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi mađarskimagjarski, njemačkinemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo. Susedi naši, osobito Magjari, neće već odstupljivati od svojega jezika, i iz priateljstva i uljudnosti prema nas ili iz drugoga kakvoga uzroka, neće ga zaista zamenjivati s ikojim drugim najmanje martvim, nu to i potrebovati hoteti od njih, bi značilo toliko: kao orlu hoteti svezati krila, da k nebu nepoleti; njihova stalnost i jedinost u jeziku nadvladati će zaisto našu nestalnost, neslogu i mešariu....''“.<!-- Žestina govora je raspalila strasti u Saboru, a netko je onda još i uzviknuo na hrvatskom "Živila Istra!" triba vidit je li ovo bilo se dogodilo na tom govoru-->}}<ref>[http://www.sabor.hr/govor-ivana-kukuljevica-u-saboru-2-5-1843 Znameniti govori iz povijesti saborovanja. Govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Saboru 2. svibnja 1843.], sabor.hr, pristupljeno 8. rujna 2018.</ref>

Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti te žestoke prigovore „visoke aristokracije”. I ostali njegovi govori u Hrvatskom Saboru i na županijskim skupštinama otkrivaju beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske, te su stoga mogli biti objavljeni samo u ilegalnom ilirskom listu "''[[Branislav]]"u'' koji se tiskao u [[Beograd]]u, izvan domašaja austro-mađarske cenzure. Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor [[1847.]] godine donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika.

Unatoč obratu u drugom razdoblju njegovog političkog djelovanja njegovi stihovi, naročito budnice i povijesne pjesme (iz prvog razdoblja njegovog političkog djelovanja) izvršile su golem utjecaj na hrvatski narod.<ref>Vlatka Vukelić, [http://bib.irb.hr/datoteka/612814.vlatka_doktorat_2.pdf ''Povijest sustavnih arheoloških istraživanja u Sisku od 16. stoljeća do 1941. godine'', fusnota 57 na str. 64.], doktorski rad, Zagreb, 2011., [[CROSBI]], bib.irb.hr</ref> Napisao je dramu s povijesnim sadržajem, ''Juran i Sofija'' [[1839.]] godine, tragediju ''Marula'' [[1879.]] godine, pjesme ''Slavjanke'', [[1848.]] godine te ''Povijesne pjesme'', [[1874.]] godine.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34496 Kukuljević Sakcinski, Ivan], enciklopedija.hr, pristupljeno 9. rujna 2018.</ref>