Razlika između inačica stranice »Opip«

Obrisana 22 bajta ,  prije 15 godina
m
malo šminkanja
m (wikipoveznice, kat: biologija)
m (malo šminkanja)
==Dodir==
Dodir je složeni skup više [[osjetilo|osjetila]] od kojih neka imaju posebne živčane završetke u [[koža|koži]], mišićima i drugdje, a reagiraju na raznolike [[podražaj]]r i prenose primljene dojmove [[mozak|mozgu]] da ih dalje preradi. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu [[vid|vidu]], [[okus]]u i [[miris]]u, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju, a može i nadomjestiti neki drugi osjet (npr. Brailleovo pismo koje slijepima omogućava čitanje dodirom prstiju.).
 
Osjetni organi za dodir su rasprostranjeni po čitavom tijelu. Dodir je osjetljiv kako na promjenu [[temperatura|temperature]], tako i na [[bol (osjećaj)|bol]]. Također nam daje i osjećaj prostora. Osim toga djeluje kao sustav ranog upozorenja ljudskom tijelu – osjet topline i boli često govori našem mozgu da nam je tijelo u opasnosti prije nego što smo je svjesni, pa će tijelo odmah reagirati kako bi se zaštitilo. Npr., brzo ćemo maknuti ruku sa vruće površine da se ne opečemo.
 
Mnoga su istraživanja pokušala otkriti kako osjet dodira djeluje, otkrilo se da svaki [[živčani završetak]] ima vlastito receptivno polje – područje kože koje se podražuje kako bi se djelovalo na taj [[živac]]. Obavijesti o dodiru putuju od osjetnih završetaka, preko [[živčano vlakno|živčanih vlakana]], [[somatski živac|somatskih živaca]] do [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]]. Receptorska polja razlikuju se u stupnju osjetljivosti i ovise o koncentraciji živčanih završetaka u različitim djelovima kože
 
[[category:biologija]]
 
==Temperaturni osjeti==
Osjetna područja za toplo i hladno su međusobno povezana ali i odvojena osjetna područja za registraciju promjena u temperaturi okoline. Dodir objekta dovodi do osjeta temperature, a da li ćemo osjetiti toplo ili hladno ovisi o temperaturi podražaja, i u manjoj mjeri o temperaturi kože.
Osjeti za temperaturu su relativni: kada je temperatura našeg tijela normalna možemo percipirati kožu druge osobe kao toplo, no kada imamo povišenu temperaturu koža druge osobe može nam se učiniti hladnom.
 
U koži postoje dvije vrste termičkih receptora: za toplo i za hladno. Receptori za hladno su smješteni bliže površini, a za toplo nešto dublje u koži. Receptori za toplo se aktiviraju pri povećanju temperature kože - kada kožna temperatura postane veća od 30°C (osobito djeluju pri temperaturi od 39-40°C), a za hladno pri smanjenju temperature – kada je temperatura kože manja od normalne (36°C), pri 25-27°C.
 
No, ako u isto vrijeme podražimo i tople i hladne receptore osjetit ćemo samo toplinu. Ukoliko se temperatura kože povisi iznad 44°C ili snizi ispod 17°C aktiviraju se receptori za bol.
 
Bol je složeni doživljaj koji uključuje brojne komponente, a nastaje kod svakog podražaja kad prijeđe izvjesnu granicu intenziteta. Podražaju koji izazivaju bol nazivaju se nociceptivni podražaji, a receptori na koje ti podražaji djeluju nociceptori. Najjednostavnija reakcija na bolni podražaj je refleks povlačenja. Bol se često nastoji suzbiti analgeticima.
Razne vrste boli su: akutna (kratkotrajna, izaziva promjene u vegetativnom živčanom sustavu, funkcija joj je zaštita od ozljeda),kronična (degenerativni proces u organizmu), površinska, dubinska, oštra, mukla i dr.
 
Rezultati eksperimentalnih psiholoških istraživanja pokazali su da tolerancija na bol ovisi o crtama ličnosti ispitanika. Kasnija istraživanja su pokazala da je bol moguće smanjiti, kada se aktivnost ispitanika usmjeri na za njega zanimljive sadržaje. Za ispitivanje boli u laboratorijskim uvjetima koriste se najčešće termalni i električni podražaji. Ispitivanje boli predstavlja važan medicinski problem, osnivaju se posebni centri za izučavanje i tretman boli.