Wikipedija

Olovo (BiH): razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 77.78.201.31 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 114:
Po stanju iz 1991.:
 
[[Ajdinovići (Olovo, BiH)|Ajdinovići]], [[Arapovača]], [[Bakići (Olovo, BiH)|Bakići]], [[Berisalići]], [[Boganovići]], [[Brda (Olovo, BiH)|Brda]], [[Bukov Do (Olovo, BiH)|Bukov Do]], [[Čude]], [[Čuništa]], [[Dolovi (Olovo, BiH)|Dolovi]], [[Drecelj]], [[Dugandžići]], [[Glavično]], [[Gornji Drapnići]], [[Grabovica (Olovo, BiH)|Grabovica]], [[Gurdići]], [[Jelaške]], [[Kamensko (Olovo, BiH)|Kamensko]], [[MusiciKlinčići (Olovo, BiH)|MusiciKlinčići]], [[Kolakovići (Olovo, BiH)|Kolakovići]], [[Kovačići (Olovo, BiH)|Kovačići]], [[Krajišići]], [[Križevići (Olovo, BiH)|Križevići]], [[Kruševo (Olovo, BiH)|Kruševo]], [[Lišci]], [[Magulica]], [[Metilji (Olovo, BiH)|Metilji]], [[Milankovići]], [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[Olovske Luke]], [[Petrovići (Olovo, BiH)|Petrovići]], [[Ponijerka]], [[Ponor (Olovo, BiH)|Ponor]], [[Prgoševo]], [[Pušino Polje]], [[Radačići]], [[Rečica (Olovo, BiH)|Rečica]], [[Rijeka (Olovo, BiH)|Rijeka]], [[Slivnje]], [[Solun (Olovo, BiH)|Solun]], [[Stojčići (Olovo, BiH)|Stojčići]], [[Šaševci]], [[Vukotići (Olovo, BiH)|Vukotići]] i [[Žunova]].
 
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Olovo ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Gornji Drapnići i Šaševci, te dijelovi naseljenih mjesta: Gurdići, Kolakovići i Krajišići.
Redak 140:
 
== Uprava ==
== Povijest ==
Poznat po svojoj bogatoj prošlosti, između ostalog i kao važno mjesto na karavanskom putu koji je vodio od Jadranske obale do Ugarske, Olovo se i danas nalazi pored samog magistralnog puta M 18 izgrađenog 1958. godine.
 
[[Datoteka:Olovo hodočašće svibanj.2011.jpg|mini|desno|250px|Misa na hodočašću Majci Božjoj u Olovu]]
U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine pod imenom Plumbum (lat.-olovo) što potvrđuje navode da je ovaj grad dobio ime po rudi olova.▼
 
▲Naselje '''Olovo''' nastalo je prije više od šest stoljeća na obalama tri planinske rijeke. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje [[1382]]. godine pod imenom Plumbum (lat.- olovo) što potvrđuje navode da je ovaj grad dobio ime po [[Mineralne sirovine|rudi]] olova[[Olovo (element)|Olovo]].
U XIV i XV stoljeću Olovo je bilo poznati rudarski i trgovački centar sa unosnom carinom. Nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća zbog krupnih historijskih događaja kao i prestankom eksploatacije olovne rude.
 
U 14. i 15. stoljeću, Olovo je bilo poznati [[rudarstvo|rudarski]] i [[trgovina|trgovački]] centar s unosnom [[carina|carinom]]. Što zbog prestanka eksploatacije [[olovo|olovne]] rude, još više zbog krupnih povijesnih događaja, nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća. Iz 14. stoljeća datira [[crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|crkva Uznesenja BDM]].<ref>*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=71511 IKA] Kardinal Puljić u Olovu - 300. obljetnica spaljivanja samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije</ref> Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka činili su [[Sasi]] kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz Dubrovnika[[Dubrovnik]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini XIV14. vijekastoljeća, dakle u doba Tvrtka[[Tvrtko I.|Tvrtka KotromanićaI.]], u Olovu je sagrađen samostan [[samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|Svete Gospe]], koji danas predstavlja najstarije Gospino Svetištesvetište na Balkanu[[Balkan]]u. Ovaj vjerski objekt i danas je stjecište velikog broja vjernika [[Katoličanstvo|katolika]] iz svih krajeva [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].
 
Dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] u Olovu se povećava broj [[Muslimani|muslimanskog]] stanovništva koje početkom 16. stoljeća gradi [[džamija|džamiju]] na lokalitetu današnjag naselja '''[[Gornje Olovo|Gornjeg Olova]]''', a već u 17. stoljeću [[muslimani]] čine tri četvrtine stanovništva u Olovu. Vjerojatno zbog plahovitih planinskih rijeka ([[Bioštica|Bioštice]], što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod [[Han Pijesak|Han Pijeska]]) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje '''[[Donje Olovo]]''' nastalo je tek u 20. stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnje gradske jezgre, nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine, znatno je doprinijela izgradnja pruge [[Zavidovići]]-Olovo-Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs.
Ovaj vjerski objekat i danas je stjecište velikog broja vjernika katolika iz svih krajeva BiH i Hrvatske.
 
U Olovu se nalazi svetište [[Gospa Olovska|Gospe Olovske]]<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2003/05-2003/revija/reportaze1.html Svjetlo riječi br.242/2003.] Marko Ešegović: Oživljava svetište Gospe Olovske, svibanj 2003., pristupljeno 22. travnja 2011. </ref><ref>[http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/gospa-olovska/ Franjevački novicijat Gorica - Livno] Gospa Olovska, pristupljeno 22. travnja 2011. </ref>
Dolaskom Turske u Olovu se povečava broj muslimanskog stanovništva koje početkom XVI stoljeća gradi džamiju na lokalitetu današnjag naselja Gornje Olovo, a već u XVII vijeku muslimani čine tri četvrtine stanovništva u Olovu.
 
Zbog plahovitih planinskih rijeka (Bioštice – što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod Han Pijeska) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje Donje Olovo nastalo je tek u XX stoljeću.
 
Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnjeg gradskog jezgra, nakon okupacije Austro-ugarske, znatno je doprinijela izgradnja pruge Zavidovići – Olovo – Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs.
 
O čuvenoj olovskoj banji i njenim nadaleko poznatim ljekovitim svojstvima pisao je i nobelovac Ivo Andrić u svojoj pripovjetci “Čudo u Olovu”.Smješteni smo u samom središtu grada Olova, pored mjesta gdje se sastaju dvije planinske ljepotice, rijeke Bioštica i Stupčanica, stvarajući rijeku Krivaju.
 
Pružamo Vam mogućnost ulaska u svijet čudesnih moći ljepote i čistoće prirode, te našeg najvećeg blaga, termo-mineralne vode.
 
Poznata od davnih vremena, u njenu blagotvornost i ljekovitost uvjerili su se mnogi, budite i Vi dio njih!
 
Kvalitetom naših usluga, te domaćinskim odnosom, nastojaćemo opravdati povjerenje koje ste nam ukazali Vašom posjetom.
 
== Gospodarstvo ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Olovo_(BiH)"