Dmitrij Ivanovič Mendeljejev: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 33:
[[datoteka:Дмитрий Иванович Менделеев 5.gif|mini|300px|desno|Mendeljejev kako piše u svojoj sobi.]]
 
'''Dmitrij Ivanovič Mendeljejev''' (rus. '''Дми́трий Ива́нович Менделе́ев''', [[Tobolsk]], [[8. veljače]] [[1834]]. - [[Petrograd|Sankt Peterburg]] [[2. veljače]] [[1907]].), [[Rusija|ruski]] [[kemičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] je 1855. na Glavnom pedagoškom institutu u Sankt Peterburgu, zaposlio se na [[licej]]u (općeobrazovna srednja škola, kao kod nas [[gimnazija]]) u [[Odesa|Odesi]], da bi se nedugo zatim vratio u Sankt Peterburg i obranio [[magistar]]sku radnju. Godine 1859. do 19611861. boravio je u inozemstvu, pretežito u [[Heidelberg]]u. Nakon povratka u Sankt Peterburg objavio je udžbenik ''Organska kemija'' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Organičeskaja himija'', 1861.), a u [[Baku]]u proučavao dobivanje i preradbu [[nafta|nafte]]. Slijedila je [[profesor|profesura]] na Tehnološkom institutu (1864.), pa [[doktor]]ska disertacija (1865.) i izbor za profesora [[tehnologija|tehnologije]], a zatim (1867.) za profesora opće kemije Sanktpeterburškoga sveučilišta. Sudjelovao je u osnivanju Ruskoga kemijskoga društva (1868.) i objavio udžbenik ''Osnove kemije'' (rus. ''Osnovi himii'', I–II, 1869. – 1871.). Bavio se mnogim granama kemije i svojim je radovima mnogo pridonio razvoju ruske [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] i [[metalurgija|metalurgije]]. Istraživanjem fizikalnih svojstava [[plin]]ova i [[kapljevina]], neovisno o irskom kemičaru Thomasu Andrewsu (1813. – 1885.), došao je do pojma [[Fazni dijagram|kritične temperature]].
 
Njegov je najveći doprinos vezan uz [[Periodni sustav elemenata|periodni sustav kemijskih elemenata]]. Iako su neki kemičari i prije uočili periodičnost svojstava [[kemijski element|kemijskih elemenata]], Mendeljejev je prvi uvidio važnost tog otkrića (1869.). Tada poznate elemente poredao je po rastućim [[Relativna atomska masa|relativnim atomskim masama]] i u tablici im dao mjesta koja im prirodno pripadaju na temelju [[period]]ičnosti njihovih svojstava. U konačnom obliku periodnoga sustava (1871.) ostavio je prazna mjesta za do tada nepoznate kemijske elemente, predvidjevši tako svojstva za 3 poslije otkrivena elementa ([[skandij]], [[galij]] i [[germanij]]). Njegova tablica periodnoga sustava elemenata postala je tako osnovicom za razumijevanje temeljnih zakonitosti kemijskih znanosti, građe elemenata i spojeva i njihovih reakcija. Od 1876. bio je dopisni član [[Ruska akademija znanosti|Ruske akademije znanosti]], ali 1880. nije bio izabran za redovitog člana, jer se većina akademika nije slagala s njegovim kritikama stanja u ruskoj znanosti, školstvu i gospodarstvu. Zbog političkog neslaganja s tadašnjim režimom, napustio je 1890. katedru i 1893. prihvatio dužnost ravnatelja Središnjeg ureda za mjere i utege te u metrologiji ostao djelatan sve do smrti. <ref> '''Mendeljejev (Mendeleev), Dmitrij Ivanovič''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40096] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>