Holstein-Gottorp-Romanov: razlika između inačica

Problem nasljeđivanja ruskog carskog prijestolja razriješen je još 1742. godine kada je carica Elizabeta 1742. godine pozvala u Rusiju vojvodu [[Petar III., ruski car|Karla Petra Ulrik; od Holstein-Gottorpa]] († 1762.), sina svoje sestre velike kneginje Ane Petrovne († 1728.) i vojvode Karla Fridrika od Holstein-Gottorpa (†1739.) i proglasila ga nasljednikom prijestolja. Poslije Elizabetine smrti postao je ruski car pod imenom ''Petar III.'' Time je na rusko prijestolje stupila dinastija '''Holstein-Gottorp,''' koja je po ženskoj linija podrijetlo vodila od Romanova, a po muškoj liniji bila je grana njemačke dinastije Oldenburga, koja je već vladala u Danskoj, Švedskoj i nekoliko kneževina Svetog Rimskog carstva. Uprkos njemačkom podrijetlu, preuzela je ime Romanovih. Petar III. vladao je vrlo kratko, ali je ostavio sina [[Pavao, ruski car|Pavla]], čime je osiguran daljnji opstanak dinastije, ali budući da je bio maloljetan, njegova majka [[Katarina II. Velika|Katarina II.]] proglašena je caricom i vladala je sve do [[1796.]] godine. U ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dobila je [[Crno more|crnomorsku obalu]] od Dnjepra do Dnjestra te je [[1793.]] godine osnovala luku [[Odesa|Odesu]], dok je [[1783.]] godine stekla područja oko Azovskog mora s [[Krim]]om i Kerčkim vratima.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30843 Katarina II. Velika - Hrvatska enciklopedija]</ref> U savezu s Austrijom i Pruskom izvršila je tri podjele [[Poljska|Poljske]], kojima je osigurala približno dvije trećine ukupnog teritorija nekadašnje poljske države.