Kisele kiše: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 9:
Kisela kiša je [[padalina]] zagađena [[sumporov dioksid|sumporovim dioksidom]], [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] i drugim [[kemijski spoj|kemijskim spojevima]]. Dok se normalna [[pH]] vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini [[kiseline]] u odnosu na neopterećenu [[kišnica|kišnicu]]. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast [[pH|kiselosti]] za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose [[termoelektrana|termoelektrane]], dim iz kućanstva i ispušni plinovi u [[promet]]u. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]] prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja [[riba]] i drugih [[organizam]]a. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški [[metal]]i koji mogu opteretiti [[podzemne vode]], a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da [[sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]] snose najveću odgovornost za [[kiselost]] kiše.
 
[[198080-ih]] godina prošlog stoljeća se brujalo o ''kiseloj kiši''. U međuvremenu se činilo da se ta tema zaboravila, no kisele kiše i dalje postoje. Iako je većina mrtvih [[stablo|stabala]] posječena i [[šuma|šume]] ponovo pošumljene, ipak uzroci još dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispušnih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao što su [[sumporov dioksid]] i dušikovi oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz [[kiša|kišnih]] kapi ovi plinovi reagiraju stvarajući kiseline. pH vrijednost kišnih kapi se prebacuje u kiselo područje. Stručnjaci predviđaju da će se u godini [[2020]]. za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini [[1980]]., ali da će se u području [[Azija|Azije]] njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušikovi oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni [[plin]]ovi u [[promet]]u. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim [[kontinent]]ima.
 
Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj [[industrija|industrije]] i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume.