Kisele kiše: razlika između inačica

'''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 1970-ima prvo u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba) te ljudskomu zdravlju (preko pitke vode i prehrambenog lanca). <ref> '''kisela kiša''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52618] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

 

Kisela kiša je [[padalina]] zagađena [[sumporov dioksid|sumporovim dioksidom]], [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] i drugim [[kemijski spoj|kemijskim spojevima]]. Dok se normalna [[pH]] vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini [[kiseline]] u odnosu na neopterećenu [[kišnica|kišnicu]]. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast [[pH|kiselosti]] za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose [[termoelektrana|termoelektrane]], dim iz kućanstva i ispušni plinovi u [[promet]]u. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]] prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja [[riba]] i drugih [[organizam]]a. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški [[metal]]i koji mogu opteretiti [[podzemne vode]], a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da [[sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]] snose najveću odgovornost za [[kiselost]] kiše.

 

 

Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj [[industrija|industrije]] i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume.