Dragoslav Bokan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎vrh: Vidjeti SZR. Niti je pokrenut bilo kakav postupak, niti je osuđen, a riječ je o živućoj osobi
Redak 7:
Krajem osamdesetih seli se u [[SAD]]. Odmah po povratku u Beograd iz SAD, samim početkom [[1991.]] godine, uz podršku [[Dragoš Kalajić|Dragoša Kalajića]] dobiva posao u Beogradskom izdavačko-grafičkom zavodu (BIGZ) kao urednik posebnih izdanja ekskluzivnih knjiga ezoterijske tradicije europske kulture. Pomoćnik mu je bio dobitnik NIN-ove nagrade za 2012. godinu [[Aleksandar Gatalica]].
 
Bokan je 1992. godine osnovao bandu paravaojnih ratnih zločinaca, velikosrpskih koljača i silovatelja "[[Beli orlovi]]" koji su počinili najstrašnije zločine na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pripadnici "Belih orlova", Dragoslava Bokana, po nekim izvorima, činili su militantno krilo Srpske narodne obnove. Egzekucije, mučenja, etniko čišćenje, pljačke, silovanja karakteristike su "Belih orlova". Bokan je izravno odgovoran {{nedostaje izvor}} za srpski ratni zločin u Voćinu nad Hrvatima. Prilikom strijeljanja zarobljenika Hrvata i Bošnjaka koji su bacani u [[Sava|Savu]], Bokan je za novosadsku televiziju izjavio:
 
{{citat2|Žao mi je mladih ustaša dok ih vodim na strijeljanje. Inače, kad vidim svoje protivnike kako mrtvi padaju, javlja mi se osjećaj sreće.}}<ref>Zvonimir Alač: [http://www.index.hr/vijesti/clanak/beli-orlovi--15-godina-poslije/324772.aspx Beli orlovi - 15 godina poslije], index.hr, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 6. travnja 2016.</ref>